Zimsko računanje vremena: Sat duže sna, ali i prilagođavanje organizma (VIDEO)
Iz godine u godinu, kako se približi posljednji oktobarski vikend, aktuelizuje se isto pitanje: da li treba nastaviti sa sezonskom praksom prelaska na zimsko i ljetnje vrijeme .
Ono što je započelo kao praksa sa ciljem uštede energije, koja istini za volju nije pokazala naročite efekte, za mnoge ljude predstavlja udar na prirodni bioritam.
- Pomjeranje časovnika ne djeluje na sve ljude isto, ali dešava se da kod pojedinaca izaziva pospanost, razdražljivpst i osjećaj apatije - ističe psiholog Maja Savanović Zorić.
Svako od nas ima svoju svakodnevnu rutinu, a organizam prirodni ritam, pa činjenica da se odjednom po mraku vraćate sa posla ili iz škole ne pada svima podjednako.
Planeta Zemlja ima svoj ustaljeni ritam zasnovan na zakonima fizike, bez obzira na to šta ljudi dogovore i isplaniraju.
Iako se često ističe da prelazak na zimsko računanje vremena donosi uštedu energije, njeni efekti danas su znatno manji nego što se nekada očekivalo, rekla je fizičarka Andreana Kovačević.
Kako kaže, ideja o pomjeranju sata pojavila se još krajem 18. vijeka, ali je širu primjenu dobila tokom Prvog svjetskog rata. Njemačka i Austrougarska prve su uvele ovu praksu s ciljem uštede energije i uglja, dok je njena primjena ponovo proširena tokom Drugog svjetskog rata, a potom i tokom energetske krize sedamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tada je većina evropskih zemalja uvela ovu praksu i ona se zadržala do današnjih dana - navela je Kovačević.
Iako se posljednjih godina sve češće govori o ukidanju pomjeranja sata, dogovor na nivou Evropske unije još nije postignut. Prijedlog o ukidanju ove prakse razmatran je 2018. godine, ali su razlike među državama u pogledu izbora ljetnjeg ili zimskog računanja vremena predstavljale jednu od glavnih prepreka.
Kovačevićeva objašnjava da bi različite odluke država mogle izazvati poteškoće u brojnim oblastima, od saobraćaja i putovanja do trgovine i administrativnih poslova.
- To bi moglo dovesti do konfuzije u trgovinskim odnosima, administraciji, prevozu i svakodnevnim putovanjima između država - istakla je Kovačević.
Kada je riječ o praktičnim posljedicama pomjeranja kazaljki, prelazak na zimsko računanje vremena donosi dodatni sat sna, ali i raniji izlazak sunca. To je posebno značajno za djecu školskog uzrasta, koja u jutarnjim časovima često kreću na nastavu.
- Ako bismo ostali na ljetnjem računanju vremena, svitanje bi se u zimskim mjesecima pomjerilo dublje u radno vrijeme. Ljudi bi i dalje ustajali rano, a djeca bi morala ići u školu po mraku. Kada se sat pomjeri unazad, u vrijeme kada mnogi kreću na posao ili u školu, već je svanulo - pojasnila je Kovačević.
Međutim, kada je riječ o uštedi energije, koristi ove prakse nisu toliko izražene koliko se nekada smatralo. Prema njenim riječima, istraživanja su pokazala da su energetske uštede minimalne i da zavise od države i načina rada pojedinih privrednih subjekata.
Pomjeranje sata, s druge strane, može uticati na biološki ritam čovjeka. Iako se jesenja promjena mnogima čini lakšom jer dobijaju dodatni sat sna, organizmu je ipak potrebno vrijeme da se prilagodi novom rasporedu.
- Svaka promjena teško pada, jer naš unutrašnji biološki sat mora da se prilagodi. Kod nekih osoba to može trajati nekoliko dana, naročito kada se u proljeće sat pomjera unaprijed i kada je potrebno prilagoditi se ranijem ustajanju - rekla je Kovačević.
Ona podsjeća da se dužina dana i noći mijenja zbog nagiba Zemljine ose rotacije, koji iznosi približno 23,5 stepeni. Zbog toga se tokom jeseni i zime dani skraćuju, nezavisno od toga kako računamo vrijeme.
Iako pomjeranje kazaljki i dalje ostaje praksa u većini evropskih zemalja, pitanje njegovog ukidanja ostaje otvoreno. Dok se države ne usaglase oko zajedničkog rješenja, građanima preostaje da se dva puta godišnje prilagođavaju promjeni vremena, ali i ritmu dana koji donose smjena godišnjih doba i sve kraća zimska svitanja.
Zato ćemo na proljeće, 28. marta, vjerovatno ponovo pričati o ovoj temi, jer tada ćemo ove iste kazaljke ponovo pomjeriti, ali unaprijed.