Radnici RTRS-a bez plata, rješenja još nema - ugrožena i proizvodnja i emitovanje programa (VIDEO)
Za sada, bar u javnosti, nema ni kratkoročnog ni dugoročnog rješenja. Najavljena finansijska pomoć radnicima iz Fonda solidarnosti, koja nije lični dohodak, privremeno je gašenje požara i pokušaj da se tek toliko zaštiti socijalna strana onih koji su zaradili svoje skromne plate.
Ni večerašnjim prilogom ne prosimo, već ukazujemo na posljedice. Pitamo - gdje je rješenje problema koji se ne tiče samo zaposlenih u RTRS-u, već svih u Republici Srpskoj?
Da li se u programu RTRS-a može primijetiti da su Јavnom servisu Republike Srpske već duže blokirani računi, a da njeni zaposleni rade bez zarađene plate? Naravno da ne. Zašto? Zato što oni koji proizvode program, iako nisu dobili svoje zarade, rade profesionalno i ne žele da naši gledaoci budu uskraćeni za bilo koju informaciju iz Republike Srpske, BiH, regiona, svijeta. Dokle? I to ima granicu. Јer uzalud i trud i rad, ako objektivni razlozi, zbog blokiranih računa, uskoro ne budu dozvoljavali, primjera radi, nabavku sirovine za rad na repetitorima.
- S obzirom da dolazi zimski period, matični objekti koji se nalaze na primjer na Kozari, veoma lako mogu da ostanu bez nafte za grijanje, pošto imamo konstantne nestanke električne energije. U tom slučaju, svi uređaji prestaju sa radom. To nije samo da neće biti Radio-televizije Republike Srpske, pošto je digitalizacija završena, to znači da ćemo biti u medijskom mraku, jer se nijedna televizija neće vidjeti - pojašnjava Marko Radić, rukovodilac prenosa emitovanja programa.
Za nekoliko mjeseci Radio Republike Srpske obilježava 60 godina postojanja. Da li ovaj rođendan zaposleni i na ovom mediju, u okviru RTRS-a, treba da čekaju sa neizvjesnošću?
- Svim zaposlenim radnicima Radio Republike Srpske ugrožena je egzistencija, jer su nam računi blokirani, odnosno računi Radio-televizije Republike Srpske, čiji smo sastavni dio. S obzirom na novonastalu situaciju, mi imamo i ograničenja, kada je riječ o proizvodnji programa, sve više i sve izraženije. To nije situacija koja nas ispunjava optimizmom. Zaista, potrebno je prevazići tu situaciju, jer je Radio Republike Srpske, najstariji elektronski medij na ovim prostorima - poručuje direktor Radija Dragan Pajić.
I radnici Službe za emitovanje i prenos programa, koji su na terenu, već se suočavaju sa problemima.
- Ljudi rade u smjenama. Radnik bude 10 dana na objektu, a 20 dana slobodan i on sam sebi kupuje hranu, sam sebi kuva. Dakle, ako ode nema novca da kupi hranu, drugi treba da idu na teren, da plate putarine i ostale troškove. Situacija je malo blaža od katastrofalne - ističe Radić.
Radnici su žrtve neažurnog postupanja onih koji su svih ovih godina trebalo da se bave ovim problemom i pronađu rješenje, smatra advokat Miloš Stevanović.
- Da me niko u RTRS-u ne shvati pogrešno, sudovi su tehnikalija, oni odrade svoj posao, blokiraju i puste dalje. Sudove ovdje ne treba kriviti, već sjesti za pregovarčki sto i riješiti ono što je problem - naglašava Stevanović.
Pajić očekuje institucionalnu pomoć za prevazilaženje problema u kojima se RTRS našao.
- Mislim da bi doza subjektivnosti trebalo da bude manja kada je riječ o njihovom radu, kada je riječ o odnosu BHRT-a i Radio-televizije Republike Srpske međusobnim tužbama. Očekujemo od institucija Republike Srpske pomoć u situaciji u koju smo ušli ne našom krivicom, zato što jednostavno mislim da to zaslužujemo. Da li treba uopšte da govorimo o tome koliki je značaj Radija Republike Srpske i naših medija, naše kuće? - pita Pajić.
Prema tri izvršne presude sudova u Republici Srpskoj, ukupan dug RTRS-a prema BHRT-u je 23,5 miliona KM. S druge strane, RTRS od BHRT-a po osnovu ranije dobiti od marketinga potražuje 30 miliona, a tužbe protiv FTV-a su 197 miliona KM, ali to ne dolazi na red objektivnog pravosuđa. Za to vrijeme radnici Radio-televizije Republike Srpske podnose zahtjeve za novčanu pomoć iz Fonda solidarnosti. Iako ne spadamo u kategoriju socijalnih slučajeva, zbog neisplaćenih, a zarađenih plata, prinuđeni smo i na to. Ne želimo da prosimo, već da nam naši lični dohoci, kakvi su takvi su, budu isplaćeni.