Sirene u Banjaluci i sjećanje na razorni zemljotres
Prije 57 godina, miran podnevni dan prekinuo je prvi zemljotres 26. oktobra. Drugi, onaj razorniji, stigao je dan kasnije i odnio sa sobom sve što je Banjaluka tada bila.
Danas krivi sat na Trgu Krajine podsjeća na trenutak kada se Banjaluka zatresla u 9 časova i 11 minuta, 27. oktobra 69. godine.
Poginulo je 15 lica, a više od hiljadu ljudi je povrijeđeno. Razorni zemljotres zatekao je Predraga Babića ispred kuće sa sinom.
- Mi smo se za zemlju uhvatili koliko se to treslo. Ferhadija se sruši, kod mene u kući ustanu zidovi polomljeni. To je bilo ruševine na sve strane, žao nam je bilo svega - istakao je Predrag Braco Babić.
Zemljotresa 69. godine sjeća se i Milenko Radošević koji je tad imao 11 godina. Tog jutra bio je na rođendanu kod školske drugarice.
- Sjećam se Gospodska ulica je bila sva u nekim skalama dugo godina dok se to nije sredilo. Dosta starijih objekata koji su bili dio istorije je uništeno - naglasio je Milenko Radošević.
Živko Babić, tadašnji prvi čovjek Banjaluke, nakon prvih snažnih podrhtavanja tla, donio je odluku da se obustavi nastava u školama i rad u kolektivima.
Drugi zemljotres, po jačini je nadjačao prvi, tako da se pokazalo koliko je bila dragocjena ta Babićeva odluka. Među objektima koji su najteže stradali u razornom zemljotresu bile su školske zgrade. Većina školskih objekata bila je potpuno porušena ili neupotrebljiva, pa su đaci i profesori izmješteni u gradove širom tadašnje Јugoslavije.
- A onda u jednom momentu i danas mi dođe u grlu, sahvataju emocije. Onda su plakali i djeca i mi koji smo pratili i roditelji. To je bila teška jedna situacija - naglasio je akademik Rajko Kuzmanović.
Ljudi su danima bili na ulicama, jer su mnogi ostali bez svojih domova. Banjaluka je ostala i bez struje i vode, a vojska je sa građanima raščišćavala ruševine. Pomoć je stizala sa svih strana.
Banjaluka se nakon zemljotresa mnogo promijenila. Danas veliki problem predstavlja i sve gušća gradnja višesparatnica i izbor lokacija za nove objekte. Poseban oprez, upozoravaju stručnjaci, potreban je na područjima sklonim klizištima.