Dodik: Srpski narod iskazao političku volju u novembru 1991. i nje se ne odriče, a kruna te volje je Republika Srpska
Dodik je ukazao da plebiscit nije događaj koji prolazi, niti istorijski momenat, već trajna obaveza svake vlasti u Republici Srpskoj da poštoje volju skoro milion i po tadašnjih glasača koji su svojim glasom zatražili slobodu, dostajanstvo i pravo na ostanak i opstanak.
- Čuvanjem tada izražene volje, koja se ne mijenja ni danas, čuvamo sve ono što su naši preci vijekovima prije nas izvojevali da bi mi i generacije poslije nas imali gdje da gradimo svoju sadašnjost i budućnost - naglasio je Dodik za Medijski sistem Republike Srpske - SRNA povodom 35 godina od održavanja plebiscita srpskog naroda u BiH o ostanku u zajedničkoj državi Јugoslaviji.
Dodik je rekao da značaj plebiscit ne blijedi protokom vremena, već upravo suprotno - još više dobija na svojoj težini, jer je srpski narod tada iskazao svoju volju koje se ne odriče ni danas ni sutra, a neće se odreći ni za stotine godina.
- Zato plebiscit iz 1991. godine nije samo podsjećanje na jedno vrijeme i jednu političku odluku, već vječni podsjetnik da se nijedan narod ne može trajno isključiti iz odlučivanja o vlastitoj budućnosti. Srpski narod je svoju političku volju, koje se ne odriče nikad, iskazao novembra 1991. godine - naglasio je Dodik.
On je naveo da plebiscit nije bio uvod u rat, kako su to neki uporno pokušavali da predstave ili predstavljaju i dalje, već posljednji, grčeviti pokušaj da se kroz institucionalni okvir sačuva mir i poštuje konstitutivnost svih naroda.
Podsjetivši da se te 1991. godine Јugoslavija rušila pod naletom secesionizama, Dodik je naglasio da je u Sarajevu, preglasavanjem srpskih legitimnih predstavnika u Skupštini tadašnje SR BiH, postalo jasno da se sprema scenario nasilnog izdvajanja ove republike iz matične države s ciljem stvaranja unitarne, muslimanske BiH u čijoj osnovi je "Islamska deklaracija" Alije Izetbegovića.
Za srpski narod, rekao je on, to je bio prleomni trenutak, da bira - status nacionalne manjine u nekoj novoj tvorevini, muslimanskoj BiH, bez prava glasa ili da iskoristi svoje suvereno, ustavno i međunarodno priznato pravo na samoopredjeljenje.
POLITIČKI PREDSTAVNICI SRPSKOG NARODA 1991. SAČUVALI SVOЈ NAROD OD UGNjETAVANjA I MAЈORIZACIЈE
Dodik je podsjetio da je na prvoj sjednici Skupštine srpskog naroda u BiH, koja je osnovana 24. oktobra 1991. godine u Sarajevu, a u čijem je radu i sam učestvovao, usvojena Deklaracija o ostanku srpskog naroda u zajedničkoj državi SFRЈ i odluka o organizovanju plebiscita.
- U vremenu raspada Јugoslavije i dijametralno suprotnih pogleda na budućnost BiH, političkim predstavnicima srpskog naroda nije ostalo ništa drugo nego da svojim odlukama sačuvaju svoj narod od ugnjetavanja i omogući mu da sam odlučuje o svojoj budućnosti.
Јedino institucionalno, dostojanstveno i demokratsko rješenje bilo je organizovanje plebisita. Od 1.350.000 glasača koji su izašli na birališta za ostanak u Јugoslaviji njih 98 odsto izjasnilo se "ZA" što je nama bila jasna i glasna poruka srpskog naroda da želi samostalno i slobodno da odlučuje o svojoj sudbini -naglasio je Dodik, koji je bio poslanik u tadašnjem sazivu Skupštine srpskog naroda na šta je, kako je rekao, posebno ponosan, jer je učestvovao u donošenju odluka od krucijalnog i istorijskog značaja za srpski narod.
On je istakao da Srbi nisu glasali protiv bilo koga, ni za rat i secesiju, već za svoju kuću, za pravo da ostanu u državi u kojoj su rođeni i za koju su njihovi preci prolivali krv i donosili slobodu u dva svjetska rata.
Dodik je rekao za Srnu da je plebiscit bio kolektivni odgovor na prijeteću majorizaciju i pokušaj muslimana da Srbi budu potpuno obespravljeni u unitarnoj BiH koju su sanjali muslimani predvođeni Izetbegovićem, koji je jasno rekao da bi "zbog suverene Bosne žrtvovao mir, a zbog mira ne bi žrtvovao suverenu Bosnu".
- Upravo u toj rečenici i leži politički značaj plebiscita jer je Izetbegović jasno poručio šta Srbe čeka u takvoj suverenoj BiH - da budu marionete muslimana, a ne politički subjekt odlučivanja o sopstvenoj budućnosti - pojasnio je Dodik.
PLEBISCIT ЈE BIO SNAŽNA POTVRDA PRAVA SRBA NA OPSTANAK
On je naveo da se plebiscit dogodio u vrijeme kada se Јugoslavija rušila pod pritiskom separatističkih stremljenja drugih naroda, dok su se Srbi suočili sa traumatičnim iskustvom iz bliske prošlosti i strahom od obnove politika koje su vodile ka masovnom stradanju i etničkom čišćenju.
Predsjednik Dodik je ukazao da to nije bilo obično zaokruživanje na listiću, već politička odluka, stanje svijesti i snažna potvrda prava Srba na postojanje i opstanak na prostorima koji su vijekovima oblikovani srpskom duhovnošću, kulturom i tradicijom.
- To je bio jedini mogući demokratski odgovor na egzistencijalnu prijetnju i opstanak srpskog naroda zapadno od Drine, ali i nepokolebljiv stav da ostajemo na svojim ognjištima, na svojoj djedovini, gdje jedino i možemo biti svoji na svome.
Kada narod u velikom broju podrži politiku svojih političkih predstavnika, on šalje jasnu poruku da im vjeruje.
I pokazalo se da je ta odluka o plebiscitarnom izražavanju volje srpskog naroda bila ispravna, jer smo već 9. januara 1992. godine dobili svoju kuću, Republiku srpskog naroda u BiH u kojoj se pitaju, u kojoj su poštovani, u kojoj odlučuju i u kojoj imaju pravo na svoj identitet i postojanost - naglasio je Dodik.
Političko Sarajevo je, što se i očekivalo, istakao je predsjednik Dodik, požurilo da što prije plebiscit proglasi "neustavnim", ali demokratski legitimitet jednog naroda koji je rezultirao sa milion i po glasova birača ne može se poništiti sarajevskim dekretom i upravo je taj plebiscit je bio pravna i moralna obaveza srpskim poslanicima da nekoliko mjeseci kasnije, 9. januara 1992. godine, proglase Republiku srpskog naroda u BiH.
- Narod koji poznaje i cijeni svoj demokratski temelj ima snagu da se izbori sa izazovima budućnosti. Čuvanje sjećanja na taj čin nije stvar nostalgije i evociranja istorijskih događaja, već lekcija o odgovornosti prema vlastitom narodu i prema samom sebi. Ispuniti volju onih koji su plebiscitarno rekli "ZA" slobodu, za opstanak, za konstitutivnost i za bezbjednost znači čuvati institucije Srpske i raditi na jačanju i napretku Republike Srpske - rekao je Dodik.
PLEBISCITARNO IZRAŽENA VOLjA ЈE TEMELjNI IZVOR LEGITIMITETA KOЈI ŠTITI SRPSKU
Stoga, kaže Dodik, plebiscit iz novembra 1991. godine ne smije i ne može se posmatrati isključivo kao istorijski čin, jer je on, prije svega, temeljni izvor legitimiteta koji štiti Republiku Srpsku od nasrtaja unitarizma i obesmišljavanja dejtonske strukture BiH.
- Republika Srpska je nastala demokratskim opredjeljenjem svog naroda i dobrom promisli i hrabrošću tadašnjih poslanika koji su donosili istorijske odluke u veoma teškom vremenu po srpski narod, a ne voljom političkog Sarajeva ili visokih predstavnika. U tome se ogleda najveći značaj plebiscita iz novembra 1991. godine, a to opredjeljenje naroda je dobilo svoj pečat 9. januara 1992. godine, u miru, prije Alijinog žrtvovanja mira zarad muslimanske BiH i građanskog rata koji je obilježen stradanjem i ogromnim gubicima i ljudi i srpske zemlje - rekao je Dodik.
DEЈTONSKI SPORAZUM POTVRDIO IZRAŽENU VOLjU SRBA U SRPSKOЈ
Ali, naglasio je on, stvaranjem Republike Srpske u januaru 1992. godine, a potom njenim potvrđivanjem Dejtonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, postavljeni su temelji današnjeg ustavnog uređenja BiH.
- Dejton nije samo zaustavio rat, već je uspostavio politički i ustavni okvir BiH sastavljene od dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda tako da Republika Srpska nije neka administrativna jedinica, već mjesto političkog predstavljanja, odlučivanja i očuvanja institucionalnog kontinuiteta - naglasio je Dodik.
Iako političko Sarajevo i dio međunarodne zajednice uporno pokušavaju da redefinišu dejtonsko uređenje BiH s ciljem njene centralizacije, odnosno unitarizacije, kaže on, za političko rukovodstvo Republike Srpske Dejtonski sporazum je sigurno uporište u stalnoj borbi za institucionalni opstanak srpskog naroda i Republike Srpske.
On je ukazao da svaki pokušaj da se Dejtonski sporazum tumači selektivno, odnosno da se govori o duhu, a ne slovu Dejtona, da se nadležnosti Republike Srpske postepeno umanjuju i da se politička volja srpskog naroda zaobilazi, neminovno dovodi do nepovjerenje i dodatnog udaljavanja Republike Srpske i njenog naroda od BiH.
- Srpski narod je svoju političku volju iskazao 1991. godine, a kruna te volje je 9. januar 1992. kada je stvorena Republika Srpska, koja je i unesena u Dejtonski sporazum čime je definisan njen ustavni okvir. Zato je danas glavna odgovornost svih političkih predstavnika da pokažu da Republika Srpska znači slobodu, sigurnost, razvoj i dostojanstven život svakog njenog stanovnika, jer suverenitet političke volje jednog naroda ne dokazuje se samo riječima i istorijskim datumima već sposobnošću da se sačuvaju institucije, dostojanstvo i sigurna budućnost sadašnjih, ali i generacija koje dolaze - zaključio je Dodik.