Đorđević: Ekstremne vremenske prilike postaju naša nova realnost (VIDEO)
Milica Đorđević, meteorolog iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske je pojasnila da je El Ninjo prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed zagrijavanja površinskih voda u ekvatorijalnom dijelu Tihog okeana, ali da njegovi uticaji nisu ograničeni samo na taj dio svijeta. Zbog povezanosti klimatskih sistema, promjene temperature okeana utiču na atmosfersku cirkulaciju i vremenske prilike širom planete.
- Izražen El Ninjo dodatno pojačava globalno zagrijavanje i može doprinijeti intenziviranju ekstremnih vremenskih događaja, uključujući toplotne talase, suše i obilne padavine - kaže Đorđevićeva.
Govoreći o podatku da je globalna prosječna temperatura u prvih devet mjeseci ove godine bila 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, Đorđevićeva je upozorila da je riječ o veoma zabrinjavajućem pokazatelju.
- Јedan i po stepen možda ne zvuči mnogo, ali govorimo o globalnoj temperaturi, odnosno prosjeku mjerenja sa cijele planete. Postoji razlog zbog kojeg je upravo taj prag postavljen Pariškim sporazumom. Njegovo prekoračenje, a posebno dostizanje dva stepena, značilo bi ozbiljne promjene klimatskog sistema na koji smo navikli - istakla je Đorđevićeva.
Dodala je da se posljedice globalnog zagrijavanja već ogledaju u porastu temperatura, promjenama količine i rasporeda padavina, kao i u sve većoj energiji dostupnoj za razvoj ekstremnih vremenskih nepogoda.
Posebno zabrinjava i zagrijavanje okeana, koje ima dugoročne posljedice na morske struje i klimatske sisteme. Kako je objasnila, okeani se zagrijavaju i hlade znatno sporije od atmosfere, zbog čega se posljedice takvih promjena mogu osjećati decenijama, pa i duže.
Kako kaže, klimatske promjene sve su vidljivije i na našem području, gdje se smjenjuju periodi obilnih padavina i dugotrajne suše.
- Ova godina bila posebno nepovoljna kada je riječ o rasporedu padavina. Nakon obilnijih padavina u Hercegovini tokom januara i februara, u martu je bilo problema sa poplavama, dok je period koji je uslijedio obilježila izražena suša, naročito tokom ljetnih mjeseci - kaže ona.
Ističe da su posljedice najviše osjetile poljoprivreda i vodoprivreda, ali i proizvodnja električne energije, koja se u velikoj mjeri oslanja na hidrološke prilike.
- Iz ekstrema prelazimo u ekstrem. Nakon dugog perioda suše, kada dođu obilnije padavine, vrlo je vjerovatno da ćemo ponovo imati probleme sa poplavama - upozorila je ona.
Prema njenim riječima, klimatske promjene ne pogađaju samo jednu privrednu granu. Posljedice osjećaju poljoprivreda, proizvodnja električne energije, turizam, ali i stanovništvo, posebno kada je riječ o bezbjednosti tokom ekstremnih vremenskih događaja.
Govoreći o predstojećoj zimi, Đorđevićeva je navela da trenutni klimatski pokazatelji upućuju na mogućnost toplije jeseni i zime od prosjeka, ali da to ne znači da neće biti hladnijih perioda i snježnih padavina.
Naglasila je da je još rano za preciznije sezonske prognoze, te da toplija zima ne isključuje povremene prodore hladnog vazduha. Kao povoljan pomak izdvojila je mogućnost obilnijih padavina u Hercegovini, koja se već duže vrijeme suočava sa izraženim nedostatkom kiše.
Јedan od najvažnijih mehanizama za ublažavanje posljedica ekstremnih vremenskih prilika jeste sistem ranog upozoravanja, koji građanima i institucijama omogućava da se pripreme za potencijalno opasne događaje.
Đorđevićeva je istakla da upozorenje koje stigne dan ili dva unaprijed može značajno doprinijeti zaštiti ljudskih života, pod uslovom da građani i nadležne službe na vrijeme reaguju.
Ipak, upozorila je i na problem širenja neprovjerenih informacija i senzacionalističkih naslova, koji mogu narušiti povjerenje javnosti u meteorološke prognoze.
Kao primjer navela je bombastične najave poput "arktičke zvijeri", koje mogu dovesti do toga da građani ozbiljna upozorenja u budućnosti ne shvate dovoljno ozbiljno.
- Mediji su takođe dio sistema ranog upozoravanja i zato je važno da vode računa o informacijama koje plasiraju. Netačni i senzacionalistički naslovi nikome ne donose dobro, a mogu dovesti do toga da ljudi ne povjeruju stvarnom upozorenju kada ono bude najpotrebnije - poručila je Đorđevićeva.