Višnjić: Sve više djece kasni u razvoju govora, ekrani i nedostatak razgovora među glavnim uzrocima (VIDEO)
Višnić je istakla da se u posljednjih nekoliko godina bilježi sve veći broj djece sa govorno-jezičkim kašnjenjem, te da je važno pratiti razvoj komunikacijskih sposobnosti od najranijeg uzrasta.
Prva funkcionalna riječ očekuje se oko prvog rođendana, dok bi dijete do 18. mjeseca trebalo da ima od 10 do 50 riječi. Do druge godine taj fond trebalo bi da se proširi na 300 do 1.000 riječi, a očekuje se i postepeno formiranje rečenica.
- Često nam dolaze djeca sa tri godine, a njihov govor je na nivou jedne riječi, odnosno onomatopeje. U tom uzrastu već očekujemo da dijete sklapa rečenice i može da prepriča neki sadržaj, na primjer šta je radilo u vrtiću - navela je Višnić.
Prema njenim riječima, među najčešćim govornim poremećajima su distorzija, odnosno nepravilno izgovaranje glasova, supstitucija, kada dijete jedan glas zamjenjuje drugim, te omisija, kada određeni glas izostaje.
Posebno je naglasila da bi dijete do polaska u školu, odnosno do šeste godine, trebalo pravilno da izgovara sve glasove maternjeg jezika. Zbog toga je preporuka da roditelji već oko četvrte godine potraže procjenu logopeda ukoliko primijete poteškoće u izgovoru.
Kao jedan od značajnih faktora koji utiču na razvoj govora Višnić je izdvojila prekomjernu upotrebu mobilnih telefona, tableta i drugih ekrana.
- Nedovoljno stimulativna sredina, nedostatak dvosmjerne jezičke komunikacije, kao i upotreba ekrana mogu dovesti do kašnjenja u govorno-jezičkom razvoju - upozorila je Višnić.
Dodala je da se u praksi susreću i djeca koja imaju veći fond riječi na engleskom nego na maternjem jeziku, što se može povezati sa sadržajima kojima su izložena putem ekrana.
Objasnila je da brza smjena sadržaja, intenzivne boje i stalna stimulacija mogu negativno uticati i na pažnju, socijalnu interakciju i emocionalnu regulaciju djeteta.
Kada je riječ o podsticanju razvoja govora, roditelji imaju ključnu ulogu jer su prvi modeli od kojih djeca uče komunikaciju. Svakodnevni razgovor, zajedničko čitanje slikovnica, pjevanje pjesmica i igre koje uključuju pokret i finu motoriku mogu značajno doprinijeti bogaćenju dječijeg rječnika.
Višnić savjetuje roditeljima da djeci govore sporije i razgovijetno, ostvaruju kontakt očima i spuste se na njihov nivo tokom komunikacije, ali i da izbjegavaju insistiranje na ponavljanju riječi ili ismijavanje nepravilnog izgovora.
- Prvi pregled kod logopeda uglavnom se obavlja uz prisustvo roditelja, a procjena se kod mlađe djece najvećim dijelom sprovodi kroz igru. U Centru za majku i dijete u Banjaluci, pored logopeda, dostupni su i defektolog i psiholog, što omogućava timsku procjenu razvoja djeteta - navela je Višnjić.
Ona je poručila da roditelji ne treba da odlažu odlazak stručnjaku, jer pravovremena procjena i odgovarajuća podrška mogu biti od velikog značaja za pravilan razvoj govora i komunikacijskih sposobnosti djeteta.