Banjaluka grca u dugovima: Iz Gradskog odbora SNSD-a upozoravaju - premašio je 100 miliona KM (VIDEO)

Gradski menadžer Mirna Savić Banjac tvrdi da je Banjaluka stabilna i da redovno izmiruju obaveze. Iznosi podatak o dugovanju od oko pet miliona maraka.
- Јa moram da podsjetim javnost da dugo godina nismo imali rebalan budžeta i da su ti iznosi čak i toliki apsolutno knjigovodstveni. Banjaluka ima oko pet miliona duga što i nije nikakav dug. Radi se samo o neusvajanju rebalaljnsa budžeta koji se moraju proknjižiti za određene datume , mi u svakom trenutku imamo 22 miliona KM na računu - rekla je Mirna Savić Banjac.
Međutim, demantuju je iz Gradskog odbora SNSD-a. Upozoravaju - dugovi grada su odavno premašili vrtoglavih stotinu miliona maraka. Kažu da je ugrožena likvidnost i normalno funkcionisanje, zbog nenamjenskog trošenja novca iz gradske kase na projekte o kojim se malo šta i zna. Ističu da, zbog nemara nadležnih i nestručnog kadra u banjalučkoj Gradskoj upravi, najveći teret ponovo plaćaju građani.
- U prilog tome govore činjenice iz informacija o izvršenju budžeta za 25. godinugdje podaci potvrđuju da je ukupan dug Grada Banjaluka 142 miliona i 400 hiljada maraka od čega je dospio dug od 43,5 miliona dospio a ne izmiren zaključno sa 31.12.25e. Kreditno zaduženje grada u tom periodu iznosi 97,5 miliona, što sve zajedno upućuje na činjenicu da je s jedne strane finansijsko poslovanje grada Banjaluka nelikvidno, s druge strane nenamjenski potrošena sredtva a ono što privlači posebnu pažnju je neevidentiranje obaveza koje su se stvorile u prethodnik nekoliko godina - naglasio je Goran Maričić, predsjednik Gradskog odbora SNSD-a.
Predsjednik Skupštine grada Ljubo Ninković mjesecima je upozoravao na višemilionska dugovanja Grada, ali i na još jedan problem - odbornici, kao ni građani, nemaju uvid u finansijsko stanje. Ninković očekuje izveštaj o izvršenju budžeta kako bi se, kako kaže, napokon znalo na šta je gradonačelnik Draško Stanivuković trošio novac.
- Gradonačelnik još nije dostavio podatke koliko je to sredstava koja su neevidentiran a stvorena su kao obaveze. To je nešto što gradonačelnik krije kao zmija noge, jer bi time potvrdio da je stvorio obaveze bez pokrića u budžetu i nisu prošle kroz poslovne knjige, nije ih evidentirao dugovanja grada. To je u ovom momentu između 80 i 100 miliona maraka prema dobavljačima, izvođačima ,budžetskim korisnicima, javnim ustanovama, ljudima koji očekuju socijalnu pomoć, subvenicje za poljoprivredu, stipendiju itd - istakao je Ninković.
Nadležnost gradonačelnika i Odjeljenja za finansije je da dostave nacrt budžeta u skupštinsku proceduru, kako bi se on našao na prvoj narednoj sjednici Skupštine grada, u četvrtak 19. novembra. Ukoliko Banjaluka uđe u privremeno finansiranje, odgovornost je isključivo na Stanivukoviću i nadležnom odjeljenju, odnosno ovlašćenom potpisniku Milanu Aljetiću, upozorava odbornik SNSD-a Bogoljub Zeljković.
- Na kraju krajeva da prizna da da je dug Banjaluke iznad 100 miliona maraka ali isto tako da kaže da je razlog tome zato što grad Banjaluka nije imala rebalans budžeta prethodne tri godine čime je pokazao da apsolutno nema nikakvo znanje za poziciju koju obavlja. Šta značio rebalans budžeta, to ne znači da ćete imati neke nove prilive u gradu - poručio je Zeljković.
Skupština grada Banjaluka odobrila je na vanrednoj sjednici 18 miliona maraka kredita kako bi se popločala Gospodska ulica i uredio strogi centar grada. Ako prođete baš tom ulicom, vidjećete da rekonstrukcije nema ni na vidiku. Odobreno je i kreditno zaduženje za rekonstrukciju dotarajale toplovodne mreže, ali sezona grijanja je na svom početku - već na izdisaju. Ništa nema ni od planirane rekonstrukcije Sokolskog doma. 2024. godine, na inicijativu gradonačelnika, odobren je i kredit od 1,4 miliona maraka za izgradnju Sportske gimnazije. Međutim, te iste godine 4. aprila, gradonačelnik je, na prijedlog komisije za javne nabavke pod nazivom "Rekonstrukcija i sanacija objekta Sokolskog doma - prva Banjalučka sportska gimnazija", iz kreditnog zaduženja prebacio 760.000 maraka na račun izvođača radova kao avans. Posebna priča je kredit od 5,3 miliona marka za most u Docu. Tako bismo mogli u nedogled da nabrajamo planirane, a nikada realizovane projekte. A milioni negdje odlaze.
