Lozo: Odbrana izvornih dejtonskih nadležnosti ostaje ključna

Lozo je, povodom 31 godine od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, izjavio Srni da se pitanja budućnosti mogu odnositi na karakter izmjena međunarodnog ugovora koje su u međuvremenu izvršene, kao i na pravo Republike Srpske da u savremenim međunarodnim okolnostima jača svoj sistemski okvir i djeluje u zaštiti interesa svojih građana.
On je ukazao da Dejtonski sporazum ima dvostruki istorijski značaj za Republiku Srpsku.
- Prvi se ogleda u okončanju rata i uspostavljanju mira kao posebne vrijednosti, jer rat donosi stradanje, gubitke i mnoge druge teške posljedice po društvo i pojedince. Drugi značaj ogleda se u međunarodnom priznanju Republike Srpske kao jednog od dva entiteta u okviru BiH, ali i kao strane koja je Dejtonski sporazum potpisala kao međunarodni ugovor - naveo je Lozo, koji je načelnik Odjeljenja za identitetska istraživanja i kulturu pamćenja u Centru za društveno-politička istraživanja.
On je naglasio da je to imalo ključnu ulogu u definisanju složenog ustavnog uređenja poslijeratne BiH, te da su Dejtonskim sporazumom određeni i granice i teritorija Republike Srpske.
Lozo ukazuje da Dejtonski mirovni sporazum nije nastao u istorijskom vakuumu, te napominje da je potrebno posmatrati širi istorijski kontekst, od početka sukoba i raspada Јugoslavije, preko mirovnih inicijativa i pregovora tokom rata, do uloge zapadnih zemalja i vojnih dešavanja.
- Pogled na Dejton pokazuje kolika su bila iskušenja pred kojima se srpski narod našao u procesima u kojima je Republika Srpska stvorena i odbranjena - rekao je Lozo.
On je naveo da je Dejtonski sporazum i hronološka razdjelnica za dešavanja na ovim prostorima, te tačka poređenja za politička rješenja ponuđena prije i poslije njegovog potpisivanja, kao i za budući razvoj situacije u vezi sa Republikom Srpskom, BiH i Balkanom.
Govoreći o poslijeratnom periodu, Lozo je ocijenio da su proizvoljna tumačenja i zloupotreba Dejtonskog sporazuma doprinijeli održavanju stalnih tenzija u BiH.
Prema njegovim riječima, cilj poslijeratnih pritisaka bio je razgradnja BiH kao zajednice dva entiteta i tri konstitutivna naroda, u kojoj Republika Srpska ima značajna obilježja samostalnosti i državnosti, naročito na identitetskom i kulturno-istorijskom planu.
Puna 31 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH navršiće se 21. novembra.
Sporazum je parafiran u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, a uz njega je usaglašeno i 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen poslijeratni ustavno-pravni poredak.
Sporazumom je BiH uređena kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.
