latinica  ћирилица
19/11/2026 |  09:33 | Autor: SRNA

Lozo: Odbrana izvornih dejtonskih nadležnosti ostaje ključna

Odbrana izvornih nadležnosti Republike Srpske iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i otpor poslijeratnim pritiscima na njen položaj ostaju ključna pitanja za očuvanje dejtonskog ustavnog okvira BiH, smatra istoričar Predrag Lozo.
Predrag Lozo - Foto: RTRS
Predrag LozoFoto: RTRS

Lozo je, povodom 31 godine od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, izjavio Srni da se pitanja budućnosti mogu odnositi na karakter izmjena međunarodnog ugovora koje su u međuvremenu izvršene, kao i na pravo Republike Srpske da u savremenim međunarodnim okolnostima jača svoj sistemski okvir i djeluje u zaštiti interesa svojih građana.

On je ukazao da Dejtonski sporazum ima dvostruki istorijski značaj za Republiku Srpsku.

- Prvi se ogleda u okončanju rata i uspostavljanju mira kao posebne vrijednosti, jer rat donosi stradanje, gubitke i mnoge druge teške posljedice po društvo i pojedince. Drugi značaj ogleda se u međunarodnom priznanju Republike Srpske kao jednog od dva entiteta u okviru BiH, ali i kao strane koja je Dejtonski sporazum potpisala kao međunarodni ugovor - naveo je Lozo, koji je načelnik Odjeljenja za identitetska istraživanja i kulturu pamćenja u Centru za društveno-politička istraživanja.

On je naglasio da je to imalo ključnu ulogu u definisanju složenog ustavnog uređenja poslijeratne BiH, te da su Dejtonskim sporazumom određeni i granice i teritorija Republike Srpske.

Lozo ukazuje da Dejtonski mirovni sporazum nije nastao u istorijskom vakuumu, te napominje da je potrebno posmatrati širi istorijski kontekst, od početka sukoba i raspada Јugoslavije, preko mirovnih inicijativa i pregovora tokom rata, do uloge zapadnih zemalja i vojnih dešavanja.

- Pogled na Dejton pokazuje kolika su bila iskušenja pred kojima se srpski narod našao u procesima u kojima je Republika Srpska stvorena i odbranjena - rekao je Lozo.

On je naveo da je Dejtonski sporazum i hronološka razdjelnica za dešavanja na ovim prostorima, te tačka poređenja za politička rješenja ponuđena prije i poslije njegovog potpisivanja, kao i za budući razvoj situacije u vezi sa Republikom Srpskom, BiH i Balkanom.

Govoreći o poslijeratnom periodu, Lozo je ocijenio da su proizvoljna tumačenja i zloupotreba Dejtonskog sporazuma doprinijeli održavanju stalnih tenzija u BiH.

Prema njegovim riječima, cilj poslijeratnih pritisaka bio je razgradnja BiH kao zajednice dva entiteta i tri konstitutivna naroda, u kojoj Republika Srpska ima značajna obilježja samostalnosti i državnosti, naročito na identitetskom i kulturno-istorijskom planu.

Puna 31 godina od parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH navršiće se 21. novembra.

Sporazum je parafiran u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, a uz njega je usaglašeno i 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen poslijeratni ustavno-pravni poredak.

Sporazumom je BiH uređena kao državna zajednica sastavljena od dva entiteta - Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.