Ronald DŽonson na korak do novog američkog ambasadora u BiH: Nominaciju podržao Odbor za spoljne poslove

Do njegovog dolaska preostao je još jedan korak – potvrda Senata u punom sastavu. Hoće li do nje uskoro doći i da li će sa novim ambasadorom stići i novi politički kurs Vašingtona?
Šesnaest glasova za i pet protiv – rezultat je glasanja kojim je nominacija Ronalda DŽonsona prošla još jednu fazu u američkom Senatu. Dok se čeka konačna potvrda u gornjem domu Kongresa, već su poznati stavovi koje je DŽonson iznio o političkoj budućnosti BiH. Upravo pred Odborom za spoljne poslove u septembru je bio jasan – dogovor domaćih lidera je ključan.
- Budućnost BiH , 30 godina nakon Dejtona treba biti oblikovana odlukama domaćih lidera i institucija. Ako dobijem potvrdu imenovanja, ohrabrivaću pragmatična rješenja koja ponude lideri u BiH. Sjedinjene Države imaju konstruktivnu ulogu kao partner, pokretač koji pomaže da se u BiH održi mir, prosperitet i nastojaćemo da domaći lideri dobiju više snage da bi donosili suverene odluke - rekao je Ronald DŽonson, nominovani ambasador SAD u BiH.
Uz podršku republikanaca, nominacija Ronalda DŽonsona dobila je i glasove četvoro demokratskih senatora. Podrškom oba politička tabora dodatno su ojačani izgledi za potvrdu njegovog imenovanja.
- Јa očekujem da će se to desiti do kraja godine, da je bio bilo kakav problem oko njegovog imenovanja to bi se pokazalo u komitetu... U razgovoru sa prijateljima koji su penzionisani oficiri američke vojske i marinci oni su rekli da je on ugledan oficir, veliko poštovanje uživa što se tiče same vojske i Pentagona - rekao je Obrad Kesić, šef Misije BiH pri EU.
Ronald DŽonson iza sebe ima višedecenijsku vojnu karijeru, započetu 1980. godine. Obavljao je niz komandnih dužnosti, uz učešće u brojnim međunarodnim misijama. Diplomatsko iskustvo nema, a ambasadarska pozicija u BiH bila mu prva takva.
- To nije atipična praksa da se neko ko je bivše vojno lice nađe u diplomatskoj službi. Već smo i u BiH imali takve situacije, tako da što se tiče toga on će biti apsolutno u skladu sa politikom administracije koja ga je nominovala, tako da možemo očekivati da ono što on bude radio u BiH bude više u skladu sa ovim novim pristupom američke administracije prema BiH - kazao je Bojan Šolaja Centar za međunarodne i bezbjednosne studije.
Drugačiji pristup američke administracije prema međunarodnoj superviziji u BiH već odavno vidljiv. Naglašavali su to brojni zvaničnici Sjedinjenih Država, istovremeno jasno ističući i da je vrijeme za gašenje Kancelarije visokog predstavnika. Zato ne čudi što Luis Krišok i dalje obavlja poziciju vršioca dužnosti, a o novom šefu OHR-a se unutar PIK-a trenutno ne govori. Američki fokus ipak na izboru novog ambasadora koji bi trebao biti potvrda novog odnosa – bez nametanja.
- Novi američki ambasador dolazi sa mandatom na prvom mjestu da Amerika prebaci odgovornost za pitanje BiH potpuno na institucije i na legitimne predstavnike koji su izabrani u BiH. Nema miješanja, nema nametnutih rješanja, a uz to Amerikanci nisu spremni da daju blanko ček nekom iz EU da bi oni mogli da vrate situaciju unazad - rekao je Obrad Kesić, šef Misije BiH pri EU.
Do dolaska novog ambasadora u BiH, tu funkciju obavlja otpravnik poslova Ambasade SAD DŽon Ginkel. Naslijedio je Majkla Marfija, čiji se trogodišnji boravak pamti po miješanju u unutrašnje odnose, a najviše, čini se, mržnji prema Republici Srpskoj i obračunu sa njenim legitimno izabranim predstavnicima. U svojoj misiji, jasno je, nije uspio.
