latinica  ћирилица
20/11/2026 |  18:00 ⇒ 18:00 | Autor: SRNA

Karan: Krnji Ustavni sud srušio dejtonsku BiH - na djelu pokušaj brisanja ustavnog položaja Srpske

Profesor ustavnog prava Siniša Karan istakao je da je današnjom odlukom krnji Ustavni sud BiH izvršio jedan od najtežih udara na ustavni položaj Republike Srpske u proteklih 31 godinu.
Siniša Karan - Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja
Siniša KaranFoto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

- Ovo više nije pitanje pojedinačne sudske odluke, već otvoreni udar na temelje dejtonskog ustavnog poretka, ravnopravnost konstitutivnih naroda i entiteta i same mehanizme koji sprečavaju preglasavanje i dominaciju - izjavio je Karan za Srnu komentarišući današnje odluke krnjeg Ustavni sud BiH.

Kada se sudskom odlukom eliminiše ustavno pravo Republike Srpske da zaštiti svoj vitalni interes, ukazao je Karan, tada se ne mijenja samo način odlučivanja već sama ustavna priroda BiH.

- Tokom protekle tri decenije svjedočili smo brojnim pokušajima razvlašćivanja Republike Srpske, osporavanja njenih nadležnosti i nametanja rješenja izvan dejtonskog ustavnog kompromisa. Međutim, direktno obesmišljavanje ustavnog mehanizma koji ima član Predsjedništva BiH u zaštiti vitalnog interesa entiteta predstavlja presedan sa dalekosežnim ustavnopravnim i političkim posljedicama. Time se udara na jednu od ključnih ustavnih barijera koje sprečavaju preglasavanje, unitarizaciju i jednostranu promjenu državnog uređenja BiH - pojasnio je Karan.

On je rekao da dejtonski ustavni poredak nije uspostavio BiH kao unitarnu državu, već kao složenu državnu strukturu zasnovanu na dva entiteta, konstitutivnosti naroda i ustavnim mehanizmima njihove zaštite.

Prema njegovim riječima, paritet, konsenzus, entitetsko glasanje i zaštita vitalnog interesa nisu sporedna proceduralna pitanja, nego temeljne garancije ustavne ravnopravnosti i brana majorizaciji.

On je rekao da entiteti nisu obične administrativne jedinice, već konstitutivni elementi dejtonskog ustavnog poretka, sa vlastitim nadležnostima i instrumentima njihove zaštite.

- Posebno treba podsjetiti da Ustav BiH dopušta mogućnost preglasavanja srpskog člana Predsjedništva BiH, ali upravo zato uspostavlja dodatni mehanizam zaštite kojim se odluka proglašena destruktivnom po vitalni interes entiteta upućuje Narodnoj skupštini Republike Srpske. Taj mehanizam je ustavna garancija da preglasavanje neće prerasti u dominaciju. Njegovim neutralisanjem ruši se ravnoteža na kojoj počiva dejtonski model odlučivanja. Preglasavanje tada prestaje biti ustavno ograničena mogućnost i postaje instrument nametanja političke volje - naglasio je Karan.

On je rekao da je upravo u tome suština dejtonskog kompromisa - nijedan konstitutivni narod i nijedan entitet ne smiju biti potčinjeni volji drugih, te da zato postoji entitetsko glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, zaštita vitalnog nacionalnog interesa i pravo zaštite vitalnog interesa entiteta u postupku odlučivanja Predsjedništva BiH.

- To nisu prepreke demokratiji, već ustavne garancije demokratije u složenoj, višenacionalnoj državi. Bez pariteta, konsenzusa i djelotvornih mehanizama zaštite, dejtonski Ustav gubi svoju suštinu, a BiH se udaljava od principa na kojima je uspostavljena - dodao je Karan.

On je pojasnio da je najopasnija dimenzija ove odluke činjenica da je Ustavni sud BiH otvoreno iskoračio iz uloge ustavobranitelja i prisvojio ulogu ustavotvorca.

- Institucija koja je dužna da štiti Ustav ne može pod izgovorom njegovog tumačenja mijenjati samu ustavnu strukturu države. Ovdje nije riječ o zaštiti ustavnosti, nego o faktičkoj reviziji Ustava bez promjene ijednog njegovog slova, bez ustavne procedure i bez saglasnosti konstitutivnih naroda i entiteta - rekao je Karan.

Pozivajući se na konačnost i obaveznost svojih odluka, kaže on, krnji Ustavni sud praktično stvara novu ustavnu stvarnost koju legitimni predstavnici konstitutivnih naroda i entiteta nikada nisu usaglasili.

- Kada se tome doda činjenica da je neizvršavanje odluka Ustavnog suda krivičnopravno sankcionisano, postaje jasno kakva se moć koncentriše u rukama institucije koja se svojim djelovanjem sve više udaljava od dejtonskog ustavnog okvira. To više nije vladavina Ustava, nego pokušaj uspostavljanja vladavine nad Ustavom, sudokratije u kojoj sudska vlast preuzima nadležnosti ustavotvorca - naglasio je profesor ustavnog prava.

Prema njegovim riječima, u pozadini takvog djelovanja prepoznaje se širi proces nametanja teze da je dejtonski Ustav tek privremeno rješenje koje treba prevazići, čak i bez Formalnog ustavnog dogovora.

- Sudskim tumačenjima nastoji se ostvariti ono za šta ne postoji ustavna saglasnost: postepeno uklanjanje federalnih elemenata i transformacija BiH u pravcu unitarne države. Ustavni sud, međutim, nema mandat da određuje kakva BiH treba da bude, jer njegova ustavna dužnost jeste da štiti postojeći ustavni poredak, a ne da ga preuređuje - naveeo je Karan.

Stoga, kaže on, ova odluka se ne može posmatrati izolovano, ona predstavlja izuzetno opasan korak u procesu slabljenja ustavnih mehanizama Republike Srpske i pokušaja neformalne transformacije dejtonske BiH.

Dodao je da Republika Srpska, braneći svoje nadležnosti i pravo na ustavnu zaštitu, brani i sam princip ravnopravnosti na kojem počiva dejtonski poredak.

- Taj princip mora važiti za sve konstitutivne narode i oba entiteta, jer ravnopravnost i međusobno uvažavanje jesu osnova stabilnosti BiH. Ako se ustavni položaj Republike Srpske može mijenjati bez njene saglasnosti, ako se entitetski mehanizmi zaštite mogu neutralisati sudskim tumačenjima i ako se federalni principi mogu potiskivati bez formalne ustavne revizije, onda više ne govorimo o primjeni dejtonskog Ustava, nego o stvaranju novog ustavnog poretka bez ustavotvorne saglasnosti, novog državnog uređenja bez dogovora i novih pravila mimo propisane ustavne procedure - istakao je Karan.

Zato, ocijenio je, ova odluka predstavlja jedno od najozbiljnijih osporavanja same logike dejtonskog ustavnog uređenja od njegovog uspostavljanja.

- Ustavni sud BiH nema mandat da ukida Dejton, niti da mijenja ustavnu prirodu i sudskim odlukama gradi unitarnu državu. Onog trenutka kada su sudije nesrećnog krnjeg Ustavnog suda BiH sebi prisvojile pravo da mijenjaju ustavni poredak koji su dužne da štite, prestali su biti čuvari Ustava i postali njegovi rušitelji, a rušenjem dejtonskog Ustava ne ruši se samo ustavni položaj Republike Srpske nego i temelji BiH u koju se kunu - konstatovao je Karan.