Srpska slavi mir postignut prije 31 godinu (VIDEO)

Garantovano je pravo na povratak, imovinu i jednakost svakog čovjeka, a u stvarnosti povratak Srba u Federaciju sveden je na statističku grešku.
Istovremeno je osam visokih predstavnika prekrajalo i donosilo zakone na štetu i mimo volje srpskog naroda.
Da Republika Srpska nije inat već nasušna potreba i cijena opstanka srpskog naroda, dokazuju i postdejtonske godine u kojima je ostala i opstala, prkoseći moći i ucjenama.
Od parafiranja Dejtonskog sporazuma u bijelim dvorima na Vrbanji smjenjivalo se osam visokih predstavnika. Direktno zadirući u ustavnu poziciju srpskog naroda i entitetsku autonomiju, počeli su mešetariti od prvog dana. Od Karlosa Vestendorpa preko Pedija Ešdaun, Valentina Incka pa do nelegitimnog Kristijana Šmita koji je na samom kraju mandata postavio okidač za najdublju političku krizu u postdejtonskoj BiH. Odlučio je i ozakonio da je njegova volja neprikosnovena kao osnov za montiran sudski proces i presudu Miloradu Dodiku.
"Nedjela" visokih predstavnika nemoguće je nabrojati, ali uprkos njima Republika Srpska je opstala. Na obećanje dato Bošnjacima još u Dejtonu da je mirovni sporazum samo privremeno rješenje podsjeća i predsjednik Republike Srpske Savo Minić, ali i ukazuje da je i sam Ustav BiH dio ugovora od kojeg bilo koja strana može da odstupi, ako se njeni interesi ugroženi.
- Taj ugovor je urušen, derogiran, ne postoji, on se do te mjere uništava da se samo mi u Republici Srpskoj borimo za njega zato što želimo da živimo ravnopravno sa druga dva naroda. Mi ovdje jedino nastupamo iskreno i mislimo da sve ono što nam predstoji jeste borba za institucije Republike Srpske. Onog momenta kada institucije Republike Srpske ne budu u kapacitetu da štite imovinu i ustavne nadležnopsti Srpske, mi smo svjesni da ćemo biti u velikom problemu - kaže Minić.
Da je uloga visokog predstavnika za cilj imala sve osim dogovora i koncenzusa unutar BiH, ukazuje srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
Naprotiv, tu su i bili sa zadatkom da uruše Dejton.
- Ako malo bolje pogledate i pročitate Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji reguliše ulogu visokog predstavnika, onda ćete vidjeti koliko se odstupilo od onoga što je bila suština ili matrica sporazuma, a da nije bio takav, nikada se ne bi ni postigla saglasnost svih onih koji su ga potpisali i onih koji su trebali na osnovu njega da žive zajedno - kaže Cvijanovićeva.
Iako zaštita institucija Republike Srpske ima uporište i u mirovnom sporazumu i u Ustavu BiH, pa i u državotvornosti Srpske unesenoj u sam sporazum, strani intervencionizam očvrsnuo je uvjerenje da se oslonjamo sami na sebe. Uloga Narodne skupštine i institucije Srpske i dalje će odbranu temeljiti na sferi pravnog spora, a ne sukoba.
- Dejtonski sporazum podrazumijeva poštovanje ugovorene podjele vlasti i postupaka predviđenih za njenu promjenu. Aneksom 10 ugovoren je mandat visokog predstavnika u sprovođenju civilnih aspekata mira. Taj mandat, po našem stanovištu, ne daje ovlašćenje za jednostranu promjenu ustavnog uređenja utvrđenog Aneksom 4. O pitanjima zajedničkog života i razvoja narodi i građani BiH treba da odlučuju kroz svoje institucije - kaže predsjednik NSRS Nenad Stevandić.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir navodi da smo danas došli u situaciju da se iz Dejtonskog sporazuma "uzima šta kome treba".
- Јedino smo mi koji čuvamo i Sporazum i Ustav i borimo se za sve to, dok druga strana, mislim na bošnjačku političku elitu, taj sporazum doživljava kao prelaznu fazu kojom treba da se stvori centralizovana, unitarizovana BiH i izvrši bošnjačka hegemonija - kaže Stevandić.
Јasno je da parafom u Dejtonu nisu ostvareni ničiji ratni ciljevi i težnje, kaže poslanik SNSD u NSRS Srđan Mazalica i upozorava da bošnjačke politike istrajavanjem na svom cilju - centralizaciji, ruše BiH.
- Ni Ustav BiH nije izglasan u parlamentu. Kad bi htjeli napraviti ozbiljnu državu, bošnjački političari bi mogli reći "hajmo izaći u susret Srbima i Hrvatima po pitanju novog ustava, da se izglasa, a ne da je nametnut". Nametanje, prizivanje intervencionizma i čekanje da neko drugi odluči da su jedino bošnjačke politike neprikosnovene BiH i jeste dovelo u poziciju da zajednička politika apsolutno ne postoji - kaže Mazalica.
Direktorka Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić ističe da se Republika Srpska drži Dejtonskog sporazuma.
- SAD je jedan od garanta, Ruska Federacija, koja se 31 godinu držala svakog slova Dejtona i mi ćemo se toga pridržavati, ali da nam neko nameće, na to ćemo reagovati, kao i što sad reagujemo i još oštrije - poručuje Trišić Babić.
BiH može opstati samo dok niko nema moć da preglasa drugoga, a najveći apsurd je što se i pored insistiranja na poštovanju potpisanog Sporazuma Republika Srska predstavlja kao problem, dok se oni koji ga godinama urušavaju i prekrajaju predstavljaju kao njegovi zaštitnici, ukazuje donedavni predsjednik Srpske Siniša Karan.
- Paritet, konsenzus, entitetsko glasanje i zaštita vitalnog interesa nisu sporedna proceduralna pitanja, nego temeljne garancije ustavne ravnopravnosti i brana majorizaciji. Entiteti nisu obične administrativne jedinice, već konstitutivni elementi dejtonskog ustavnog poretka, sa vlastitim nadležnostima i instrumentima njihove zaštite - ističe Karan.
Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine predstavljao je istorijski kompromis kojim je uspostavljen mir i utvrđen Ustav BiH. Nije dosljedno poštovan, ali i do danas je jedini dokument koji BiH drži na okupu, a dogovori i kompromis iz Republike Srpske nikada nisu osporavani. Zato i slavimo mir.
