Karadžić traži obavezujući nalog za svjedočenje Orića

Karadžić navodi da Orić ima informacije važne za odbranu, jer može da potvrdi da Armija BiH nikada nije izvršila demilitarizaciju u Srebrenici, kako je to bilo zahtijevano u sporazumu sa UN, te da su, nakon što je Srebrenica proglašena zaštićenom zonom, vojnici pod njegovom komandom i dalje posjedovali i uvozili teško i lako naoružanje, skrivajući ga od Unprofora. Karadžić je naveo da se advokatu Vasviji Vidović obratio krajem marta ove godine, tražeći da njegov glavni pravni savjetnik Piter Robinson razgovara sa Orićem u BiH u vrijeme i mjesto koje Oriću najviše odgovara, ističući da razmatra mogućnost da ga pozove za svjedoka svoje odbrane. Iz pratećih dokumentata vidi se da je Vidovićeva početkom aprila odgovorila da je svom klijentu savjetovala da ne daje izjave i da ne svjedoči, jer tužilaštvo Okružnog suda u Bijeljini "vodi istragu protiv njega zbog navodnih zločina u Srebrenici". Vidovićeva je dodala da ima informacije da "državni tužilac, takođe, vodi istragu protiv Orića zbog zločina navodno počinjenih na području Srebrenice od 1992. do 1995. godine". Prepisku je Karadžić priložio uz zahtjev pretresnom vijeću da izda nalog, pokazujući da je pokušao da obezbijedi dobrovoljnu saradnju. On naglašava da Orić ima insajderske informacije da je muslimanska vlada žrtvovala Srebrenicu i njene građane kao dio šire strategije da zadobije dijelove Sarajeva. Karadžić ističe da mu je Orićevo svjedočenje važno jer bi se pokazalo da je on imao legitimni razlog da naredi napad na Srebrenicu, s ciljem razdvajanja enklava Srebrenice i Žepe, kako bi se prekinuli napadi muslimanskih snaga iz zaštićene zone. "Orićevo svjedočenje pomoglo bi da se pobiju tvrdnje da je napad na Srebrenicu bio dio udruženog zločinačkog poduhvata da se deportuju muslimani iz Srebrenice i da su ubijanja bila dio cilja tog poduhvata, te da je postojala namjera da se muslimani unište kao grupa", navodi se u podnesku. Karadžić se ne bi protivio da na pojedina pitanja Orić odgovara na sjednici zatvorenoj za javnost i saglasio bi se sa nalogom da se njegovo svjedočenje ne može koristiti na postupcima pred drugim sudovima, navodi se u podnesku. Oriću je u Haškom tribunalu suđeno zbog zarobljavanja i fizičkog zlostavljanja Srba, od kojih su neki na smrt premlaćeni u Stanici policije u Srebrenici i zgradi koja se nalazila iza zgrade Skupšine opštine Srebrenice u periodu od septembra 1992. do marta 1993. godine. On je u junu 2006. godine osuđen na dvije godine zatvora i istog dana je naloženo da bude pušten na slobodu, jer je kaznu odslužio u pritvoru, gdje se nalazio od 10. aprila 2003. godine. Orić je pušten na slobodu 1. jula 2006. godine. Presudom Žalbenog vijeća od 3. jula 2008. godine oslobođen je svih optužbi.