20/11/2012 | 10:31 | Autor: RTRS
Godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma
Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, potpisali su 21. novembra 1995. godine tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.
To je bio pravni akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj bazi Rajt-Paterson kod američkog grada Dejtona da bi se zvanično prekinuo rat u BiH koji je trajao od 1992. do 1995.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena KristoFera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Јelisejskoj palati u Parizu.
DŽOMBIĆ: SRPSKA ZA IZVORNI SADRŽAЈ DEЈTONA
Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar DŽombić ocijenio je da Dejtonski sporazum nije samo prekinuo rat, već i stvorio okvir u kome se može kretati društvo BiH, naglasivši da se Srpska zalaže za izvorni sadržaj ovog akta.
DŽombić je naglasio da Republika Srpska treba da insistira na izvornom Dejtonu, pa čak i na vraćanju onih nadležnosti koje su ovim sporazumom zagarantovane, jer je u periodu od 2000. do 2005. godine značajan dio njih prenesen na nivo BiH, što je Srpsku značajno oštetilo u pravnom i finansijskom smislu.
ŠAROVIĆ: SRPSKA ZA DOSLjEDNU PRIMЈENU DEЈTONA
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović istakao je da je Srpska bila revnosna u poštivanju i dosljednoj primjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma, kako neposredno nakon njegovog potpisivanja 1995. godine, tako i danas.
Povodom obilježavanja 17. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, Šarović je rekao da "izvorni Dejton" i danas prihvataju i političke stranke i politički predstavnici u Srpskoj.
Nekadašnji predsjednik Srpske rekao je da je danas u BiH najneupitnija Republika Srpska. "Politička kriza više nije prisutna u Srpskoj, kao što je to bilo prethodnih godina, već je ona na drugoj strani", zaključio je Šarović.
PLAVŠIĆ: UDALjAVANjEM OD DEЈTONA, SVE MANjE BiH
Bivši predsjednik Srpske Biljana Plavšić ocijenila je da BiH ne funkcioniše zato što se ne poštuju osnove Dejtonskog sporazuma.
- Više od 50 ovlašćenja prenijeto je sa entitetskog na nivo BiH... Što se više udaljava od Dejtona, sve je manje BiH - rekla je Plavšićeva povodom 17. godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, navodeći da Republika Srpska treba da insistira na Dejtonu i jačanju svojih institucija.
Da nije bilo prebacivanja mnogobrojnih ovlašćenja sa entitetskih na organe BiH, kaže Plavšićeva, odnosi među ljudima, političarima i narodima bi bili bolji.
DAČIĆ: MOGUĆI PRIMЈER ZA RЈEŠAVANjE KOSOVSKOG PITANjA
Predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić ocijenio je da Dejtonski sporazum može da posluži kao primjer za rješavanje kosovskog pitanja."Mislim da je i za problem Kosova i Metohije moguć neki novi Dejtonski sporazum", rekao je Dačić novinarima u Beogradu.
Dačić smatra da Dejtonski sporazum zaslužuje da bude istorijski dokument srpskog naroda jer je njime stvoren prvi srpski entitet u srpskoj istoriji preko Drine.
"To je istorijski dokument kojim je prekinut rat u BiH i stvoren pravni, politički i ustavni osnov za funkcionisanje BiH, a samim tim i za nastanak Republike Srpske", istakao je Dačić.
SIMIĆ: ЈEDINO DEЈTON SPAЈA I ODRŽAVA RAVNOTEŽU
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Predrag Simić ocijenio je da su razlike između dva entiteta koji čine BiH toliko duboke da ih, izgleda, jedino spaja Dejtonski sporazum, koji održava ravnotežu i na zapadnom Balkanu.
"Te razlike između entiteta nisu jedine razlike u BiH, pošto u Federaciji očigledno postoje razlike dva naroda koji ga čine, bez obzira što se radi o jednom entitetu. Dovoljno je preći obnovljeni mostarski Stari most i shvatiti koliki je dubok jaz koji danas deli Bošnjake i Hrvate", rekao je Simić.