Dodik svjedok odbrane na suđenju Karadžiću

Dodik je u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića rekao da je SDA bila formirana kao prva nacionalna i nacionalistička stranka, koja je svojim djelovanjem uporno pokušavala da naruši pažljivo izbalansirani balans u BiH, jer je sve vrijeme bila vidljiva namjera da preuzmu ingerencije upravljanja BiH. On je rekao da je "najveća srpska i SDS-ova greška bila u tome što su pokušali braniti rušenje balansa u BiH". Dodik je za Izetbegovića rekao da je "predano radio na ranije napisanoj Islamskoj deklaraciji i na uvođenju šerijata na tom prostoru, zbog čega je i odgovarao u bivšoj Јugoslaviji". "Iz dana u dan smo mogli da vidimo razradu te deklaracije", rekao je Dodik. Zastupnik optužbe Alen Tiger prekinuo je u jednom trenutku svjedočenje, rekavši da je Dodik upitan o fukcionisanju Skupštine, a govori o Islamskoj deklaraciji, koja se ne pominje u sažetku izjave. Dodik je uzvratio da on ima dovoljno vremena i da je došao da svjedoči o važnom kontekstu, i zamolio tužioca da ga ne prekida. Karadžić je glavno ispitivanje počeo pitanjima o Dodikovom obrazovanju i o političkoj karijeri u Savezu reformskih snaga Јugoslavije, koji je na saveznom nivou predvodio Ante Marković,a u BiH profesor Nenad Kecmanović. Opisujući sastav prijeratne Skupštine BiH, u kojoj je i sam bio poslanik kao reformista, Dodik je rekao da je parlament bio višestranački i da su vodeće stranke bile SDA na čelu sa Alijom Izetbegovićem, HDZ na čelu se Stjepanom Kljujićem, SDS, čiji je predsjednik bio Karadžić. On je naveo da su u Skupštini bili zastupljeni i reformisti, liberali, Srpski pokret obnove i neke manje partije. Skupština srpskog naroda štitila nacionalne interese Dodik je rekao da je Skupština srpskog naroda u oktobru 1991. godine bila višestranačka i da je za cilj imala legitimnu zaštitu Srba, te da nisu bili predviđeni nikakvi sukobi sa drugima. Kao svjedok odbrane, Dodik je naveo da nikada nije čuo od Karadžića ili bilo kog drugog srpskog funkcionera bilo šta što odgovara kvalifikacijama iz optužnice, te da je srpska strana prihvatala pregovore i podržala Kutiljerov plan o tri konstitutivne jedinice. "HDZ BiH je u to doba prvenstveno podržavo nezavisnost Hrvatske - i to je bio primarni cilj, a onda su formirali Hrvatski zajednicu Herceg-Bosnu koju su željeli da pripoje Hrvatskoj. To je i dovelo do dvoipogodišnjeg rata Hrvata i muslimana u BiH", naveo je Dodik. Istakao je da Srbi u BiH ne bi prihvatili unitarnu BiH po principu "jedan - čovjek jedan glas" ni da je to prihvatio SDS ili Karadžić. On je potvrdio da je za promjenu Ustava tadašnje SR BiH bila potrebna dvotrećinska većina u parlamentu, što zagovornici nezavisnosti nisu imali, pa su srušili Ustav i odbili uvođenje doma naroda, koji su zagovarali poslanici SDS i još neke stranke, a koji je trebao da zaštiti prava svakog naroda. "Izetbegović nije imao političku većinu, lažno se predstavljao kao predsjednik BiH i tražio međunarodnu pomoć. Formirali su Zelene beretke. Posljedica je bila ta da su prva ubistva u BiH - bila ubistva Srba od strane muslimana", rekao je Dodik. Narodna skupština bila najvažnija institucija Predsjednik Republike Srpske istakao je pred Haškim tribunalom da je Narodna skupština Srpske u ratu bila najvažnija institucija, važnija od bilo kog funkcionera, te da je donosila ključne odluke. Dodik je istakao da u parlamentu nikada nije usvojen dokument koji se zalagao za nasilje nad drugim narodima i manjinama. Napomenuo je da u arhivi ima sve skupštinske odluke tog vremena i da su one dostupne svima. Prema njegovom svjedočenju, u Narodnoj skupštini Republike Srpske postojala je potpuna sloboda govora - svi su mogli da kažu šta žele i šta misle, a je to pravo koristio i on kao opozicionar. "Skupština je, može se reći, bila u stalnom zasjedanju. Održavana je u mnogim mjestima Srpske - Palama, Banjaluci, Prijedoru... Bilo je i esktremnijih stavova ponekad i suprostavljenih, ali kompromis je uvijek bio postignut", napomenuo je Dodik. On je naglasio da muslimanska zajednica na području u kome je on živio nije bila ugnjetavana, niti je iz centralnih institucija Srpske ikada došla bilo kakva naredba da se loše postupa prema njima - ni u Laktašima, ni u Banjaluci, Srpcu, Gradiški... On je podsjetio da je 1994. godine na prostor Republike Srpske upala diverzantska jedinica iz Hrvatske i počinila zločine. Ubijeno je 14 Srba i tada su se, istakao je Dodik, neki pripadnici muslimanske i hvatske zajednice uplašili eventualne odmazde. "Otišao sam privatnim automobilom i smjestio ih u Laktaše, u svoju kuću. Nikavih institucinalnih naredbi za uznemiravanje tih ljudi nikada nije bilo", posvjedočio je Dodik. Podsjetio je da su Laktaši nedaleko od banjalučkog aerodroma i da je artiljerija iz Hrvatske "tukla" po tom areodromu na početku rata, te da je bilo ranjenih i poginulih. On je posvjedočio i da su u jednom danu mudžahedini ubili 16 mladića iz Laktaša. ""Tog dana sam bio sa Karadžićem na Palama. Kada smo saznali za tu vijest, Karadžić mi je rekao da je rat i da ljudi ginu, ali da treba spriječiti stradanja", dodao je Dodik. Predsjednik Srpske govorio je i o pristrasnoj ulozi visokih predstavnika koji su podržavali unitarnu BiH -smjenjivali su izabrane ljude, kažnjavali ih, donosili čak i zakone mada na to nisu imali nikakvo pravo. "Za sve to pozivali su se na bonske odluke, mada u njima o takvim ingerencijama nema ni govora, istakao je Dodik i upozorio da su visoki predstavnici masovno kršili Dejton i prava Repiblike Srpske i Srba. Dodik je istakao da je u životu dobio mnogo odlikovanja - u vojsci bivše Јugoslavije, od institucija Republike Srpske i od nekih drugih država. Dodik je rekao da se SDS prvo zalagala za opstanak Јugoslavije, kao najbolje rješenje za sve narode, a kasnije je prihvatila Kutiljerov plan po kojem bi BiH bila nezavisna, uz nacionalne entitete koji bi narodima garantovali ravnopravnost. Taj plan, Izetbegović je, međutim, odbio. Odgovarajući na pitanja tužilaca, Dodik je potvrdio tačnost svega što je svedočio 2003. godine na suđenju Radoslavu Brđaninu pred Tribunalom, uključujući i opis djelovanja srpskih paravojnih snaga u banjalučkoj regiji. Dodik je odgovarao na pitanja tužioca o više tema, među kojima je i uticaj SDS na medije i policiju. Na pitanje tužioca da li je SDS imao svoje ljude u medijima, te da li je tu postojala cenzura i kontrola, Dodik je naglasio da su tako svi radili, navodeći za primjer i Sloveniju. "Tako je rađeno i u Sloveniji, za šta je bio zadužen Јelko Kacin, današnji evropski parlamentarac. On je putem medija pripremao secesiju Slovenije od Јugoslavije. Tako su se oblikovale informacije i to su svi činili", istakao je Dodik. Upitan da li je tačno da se SDS često predstavljao kao zaštitnik nacionalnih interesa srpskog naroda da bi stekao vlast, Dodik je kazao da je u to vrijeme u srpskom narodu vladao ogroman strah od rehabilitacije ustaštva. Naglasio je da su Srbi na području Krajine masovno stradali u ustaškom logoru Јasenovac, te je taj strah artikulisan kroz uvjerenje da će taj zločin biti obnovljen."SDS je davao odgovore na taj strah. Nije antidemokratski ako stranka želi da se predstavi kao zaštitnik nacionalnih interesa. To i ja danas radim", naveo je Dodik. Tužilac se često u ispitivanju pozivao na Dodikovo svjedočenje u predmetu Brđanin, postavljajući mu pitanja da li su određene njegove izjave izrečene tada tačne, na šta je Dodik potvrdio da je cijelo to svjedočenje u potpunosti istinito i da se ne može sjetiti svake rečenice sa svjedočenja otprije šest ili sedam godina. Stoga je uputio tužioca na stenogram s tog svjedočenja i naglasio da ga u cjelini može koristiti. Potvrdio je i da su Karadžić, Momčilo Krajišnik, ministar unutrašnjih poslova Mićo Stanišić i šef banjalučke policije Stojan Župljanin tada bili "najmoćniji ljudi, svako na svom nivou odgovornosti". Tribunal je u dokazni materijal uveo dokument, odnosno članak iz "Dnevnog avaza" sa naslovom "Iz Narodne banke Karadžić ukrao 36 miliona KM", rekao je tužilac Alan Tiger u nastavku suđenja Karadžiću. "Vi ste na taj potez Karadžića skrenuli pažnju vašoj zajednici. Smatrali ste da je to neprihvatljivo, ilegalno i, pretpostavljam, nepravedno prema siromašnim ratnim veteranima i njihovim udovicama. Zar ne", pitao je Tiger. Dodik je odgovario da je "Dnevni avaz lažljiva novina, koja služi u svrhu propagande", te potvrdio da je taj novac založen za materijale koji su trebali za obnovu Republike Srpske, prije svega za istočni dio. "Kasnije sam spoznao i imao priliku da vidim da je taj novac deponovan za crijep, ciglu i ostale građevinske materijale u Srbiji u preduzećima kao što se nalazilo u Kikindi za građevinski materijal. Tada kada sam tu izjavu dao nisam znao da je to deponovano na taj način", istakao je Dodik. Govoreći da se to odvijalo u uslovima kada nije postojao platni promet i kada su se sve novčane transakcije odvijale gotovinom, kaže da je 36 miliona maraka impozantna cifra. "Kao premijer RS mogao sam isto tako vidjeti da je došla roba koja prelazi preko 100 miliona maraka za obnovu istočnog dijela RS, prije svega grada Istočno Sarajevo. Dakle, ništa nema sporno što se tiče te izjave", kazao je Dodik. Dodao je da se koristi izvor "Dnevni avaz", kojem on uopšte ne vjeruje, navodeći da to nije referentna novina. Odgovarajući zbog čega je ovaj dokument relevantan tužilac Tiger je rekao da se ovo odnosi na informaciju da je svjedok Dodik govorio o Karadžiću uopšteno prije nego što je postao predsjednik RS, a odnosi se o raznim aspektima njegovog ponašanja i karakteru. "Takođe se odnosi na razloge zašto je on iznio tvrdnje u ovom članku, što ću povezati sa opštom slikom o informacijama koje su bile na raspolaganju ovom svjedoku o optuženom", objasnio je Tiger. Biljanu Plavšić, koja je pred Tribunalom 2003. priznala krivicu za progon nesrba u BiH i osuđena na 11 godina zatvora, Dodik je nazvao "dobrom i časnom ženom". Na suđenju Karadžiću, koji se sam zastupa u Haškom sudu, od početka dokaznog postupka odbrane, sredinom oktobra prošle godine, saslušano je 105 svjedoka. Suđenje Karadžiću biće nastavljeno sutra.