latinica  ћирилица
RIZNICA ZNANJA | 10/03/2014 | 15:05

Keleraba - rudnik gvožđa i vitamina “C”

Keleraba - rudnik gvožđa i vitamina “C”. Ima minimalno kalorija, a daje osećaj sitosti. Јača imunitet, reguliše metabolizam, neutrališe dejstvo slobodnih radikala, te snižava loš holesterol...

Ukusna keleraba je dio porodice kupusnjača, ali osim listova, nema ništa zajedničko sa srodnim lisnatim povrćem. Biljka je neobična zbog stabljike i ploda u obliku jabuke, iz kojeg rastu lisnate peteljke. Naročito je omiljena u NJemačkoj i Indiji, mada se najviše gaji u sjevernoj i zapadnoj Evropi, odakle i potiče. Kultivisana je sorta divljeg kupusa, ime je dobila od njemačkih riječi "kohl” što znači - kupus i "rube“- repa, jer podsjeća na ove namirnice. Ukus i struktura kelerabe su slični srcu kupusa. Postoji nekoliko sorti, koje se razlikuju po ukusu i boji, i koje variraju od blijedozelene do tamnoljubičaste nijanse.
Keleraba se jede samo dok je mlada, tada je vrlo sočna, meka i ukusna, pa se najčešće koristi kao salata, dok se starija uglavnom kuva, dinsta ili peče. Od mladog ploda priprema se i svjež sok prijatnog ukusa, ako ne stoji dugo, jer vremenom dobija ljutu aromu, a mirisom podsjeća na sumpor. Za ovu namirnicu je karakteristično da ne može da se čuva van frižidera ili zamrzivača, jer postaje drvenasta, tvrda i neukusna. U zamrzivaču može da se čuva nekoliko mjeseci. Mlado lišće i stabljika su takođe jestivi, sadrže mnoštvo važnih vitamina i minerala. Listovi su naročito bogati vitaminom A, važnim za očuvanje ćelija. Zbog toga nutricionisti savjetuju da se i ovi dijelovi kelerabe koriste u ishrani, na primjer za pripremu čorbe. Iako ima malo kalorija, daje osjećaj sitosti koji dugo traje. Odličan je izvor vitamina “C” - 62 mg u 100 g ploda , što je čak 78 odsto preporučene dnevne potrebe. Bogat je izvor i biljnih vlakana, važnih ne samo za varenje, već i za cjelokupno zdravlje organizma. Upravo se zbog njih osjećamo sito kada jedemo kelerabu, pa je ona pogodna za osobe koje žele da smršaju.
Što se tiče ljekovitosti, dokazano je da pozitivno deluje na kardiovaskularni sistem, a smanjuje i količinu lošeg holesterola. Ovo povrće povoljno djeluje i na zdravlje kostiju, limfni sistem i sistem za varenje, vezivno tkivo, zube i desni. Pokazala se i kao vrlo efikasna kod ublažavanja edema i virusnih infekcija. Ako se redovno jede, sprečava pojavu kamena u bubregu, a zahvaljujući kalijumu reguliše krvni pritisak. Preporučuje se i kod opstipacije, a stručnjaci tvrde i da pomaže u prevenciji karcinoma debelog crijeva.
Keleraba bi trebalo da se jede svježa, jer termičkom obradom gubi vitamin C. Mladi, sirovi plodovi dodaju se u sezonske salate, kao i u voćne i one sa ribom, mesom, sirom. Začinjava se sirćetnim i jogurtnim prelivima ili se dodaje sok limuna. Ako se mora termički obrađivati, cijeli plod se kuva oko 30 minuta, a isječena deset, da malo smekša. Ukusna je i ako se priprema na pari, dinsta, kuva pa pohuje ili peče u rerni.
Recept - Izrendajte svježu ljubičastu kelerabu, bijelu i crnu rotkvu, pa ih sipajte u veću činiju i promiješajte. Dodajte malo jabukovog sirćeta i maslinovog ulja, možete i sok od limuna ili pomorandže umjesto sirćeta. Na kraju salatu prelijte s malo kisele pavlake.

Izvor - Poljoprivredni fakultet Banjaluka