latinica  ћирилица
Riznica znanja
naučno obrazovna emisija
Riznica znanja
09:05
NA PROGRAMU
PONUTOSRIČETPETSUBNED
14.06.2024.
38:30
Riznica znanja
12.06.2024.
35:42
Riznica znanja
10.06.2024.
35:17
Riznica znanja

O EMISIЈI
Riznica znanja

 

"Riznica znanja"  jedna je od emisija naučno-obrazovnog programa Radija Republike Srpske s tradicijom koja potvrđuje narodnu izreku da "sve što je dobro, dugo traje". Emituje se svakog radnog dana, od 9 časova i 5 minuta. U trideset pet minuta emisije nudi se pregršt edukativnih sadržaja, koji otkrivaju nove izvore saznanja. Po staroj, dobroj recepturi, pripremamo raznovrsne sadržaje iz čudesnog i beskrajnog svijeta svekolikih naučnih disciplina. Govorimo o književnosti, otvaramo riznice istorije umjetnosti, klasične muzike, zoologije, geografije, istorije, botanike, prikupljamo nova saznanja o čudima prirode. Podsjećamo i na priče koje su emitovane u prvim godinama "Riznice znanja". U realizaciji emisije pomažu nam brojni profesori s banjalučkih fakulteta, kao i stručnjaci iz Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci koji rade na očuvanju biljnih genetičkih resursa koji se danas čuvaju u Republičkoj banci gena, Botaničkoj bašti, ali i u njihovom prirodnom okruženju. Emisija je nastala 1997. godine. Njena autorka i dugogodišnja urednica bila je Višnja Bajić Preradović. U petnaest godina postojanja, emisija je mijenjala urednike i novinare, ali cilj je ostao isti - na popularan način edukovati slušaoce Radija Republike Srpske. Danas emisiju priprema Božidarka Kuvalja Bašić, a urednica je Slavica Brkić.

Kontakt: riznicaznanja@rtrs.tv


Božidarka Kuvalja Bašić rođena je 30. 9. 1984. godine u Banjaluci. Nakon studija žurnalistike na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, od 2008. godine angažovana je na Radiju Republike Srpske u redakciji Dnevnog programa, gdje danas priprema naučno-obrazovnu emisiju "Riznica znanja". Prve novinarske korake napravila je na BH Radiju 1.

 

 

Redakcija: Dnevni program

08/04/2014 | 09:33
Zbog izuzetno bogatih i raskošnih cvjetova opravdano je nazivaju kraljicom proljećnog cvijeća. Najčešće cvjeta u bijeloj, ružičastoj i purpurnoj boji. Naziv ove biljke je magnolija. Pripovijeda se da ovo cvijeće djevojkama poklanjaju samo nevjerni i lakomisleni mladići koji ovim cvijetom šalju poruku da im zapravo ne treba vjerovati.
12/03/2014 | 10:37
Ravan vrh planine na samom jugu Afrike jedan od naupečatljivijih i najpoznatijih prizora na svijetu.
10/03/2014 | 15:05
Keleraba - rudnik gvožđa i vitamina “C”. Ima minimalno kalorija, a daje osećaj sitosti. Јača imunitet, reguliše metabolizam, neutrališe dejstvo slobodnih radikala, te snižava loš holesterol...
07/03/2014 | 10:32
Kao ukrasne biljke, lale su poznate u Evropi još od kraja srednjeg vijeka, pa je od vrsta koje su rasle u prirodi nastao veliki broj različitih lala. Ova biljka poznata je još i kao tulipan. Holandiju smatraju drugom postojbinom ovog cvijeća, jer se u toj zemlji gaji najviše različitih, najljepših i najskupocjenijih vrsta tulipana. Ali, koju legendu čuva cvijeće koje svakog proljeća krasi dvorište naših baka...
04/03/2014 | 10:06
Sjevernu Ameriku krasi jezero Vestern Bruk koje se nalazi na kanadskom ostrvu Njufaundlendu. Klanac u kojem se ovo jezero nalazi nastalo je još u vrijeme ledenog doba.
03/03/2014 | 13:13
Za kivi kažu da je "super voćka". Potiče iz Kine, odakle su ga misionari početkom prošlog vijeka odnijeli na Novi Zeland, a odatle se proširio na čitavu planetu. Ima intenzivan ukus, sočan je, sa malim crnim sjemenkama. Ima idealan odnos između kalorija i ljekovitih sastojaka. Bogat je antioksidansima, a vitamina C ima više od pomorandže. Osim toga, odličan je izvor vitamina A i E, kao i vlakana. Kalijuma sadrži više od banane. Ali, šta kivi sve može?
24/05/2013 | 14:01
RUBRIKA HERBATEKA Ovo voće, bogato vitaminom C i fitohemikalijama, jača imunitet, reguliše metabolizam, sprečava razvoj karcinoma, naročito pluća i debelog crijeva.
24/05/2013 | 12:24
Istoričar, Borivoje Milošević, viši asistent na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta u Banjaluci, u emisiji Riznica znanja, ispričao je kratku priču o viševjekovnom prisustvu Јevreja u gradu na Vrbasu i okolini.