Sistem socijalne zaštite u BiH (VIDEO/FONO)
Najveći broj korisnika su statusnog karaktera, odnosno dobijaju naknade po osnovu stečenog statusa, a ne na osnovu stvarnih potreba. Sistem socijalne zaštite u BiH nije efikasan. Svega 30 odsto građana zadovoljno je socijalnim davanjima. Prema podacima Svjetske banke, BiH se nalazi na začelju liste, daleko ispod susjedne Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Prema preporukama EU, BiH mora napraviti promjene da bi zaštitu imali oni kojima je potrebna i koji je plaćaju.
Doc. dr. Ljubo Lepir, pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske u izjavi za RTRS kaže da se rješenja nalaze u kompromisnim , konkretnim mehanizmima.
„ Potrebno je obezbijediti jedinstvenost u administrativnom praćenju socijalne naknade, obezbijediti i definisati prag socijalne sigurnosti i što je veoma bitno urediti efikasniji mehanizam upravljanja sistemom.”, izjavio je Lepir.
Sistem je finansiran doprinosima radnika i novcem iz budžeta , polovina iz entitetskog, druga iz lokalnih zajednica. Međutim, ti transferi su dvostruko veći od sredstava iz osiguranja u odnosu na prosjek u tranzicijskim ekonomijama. Tri četvrtine ukupne potrošnje, pokazuju analize, odlazi na naknade na osnovu statusa, a ne kategoriji stanovnika sa stvarnim potrebama.
”U onom što je zajedničko, što je vezano za osnovno funkcionisanje jedne osobe u društvu kao što su socijalne usluge, zapošljavanje i slično trebalo bi da postoji određena ravnopravnost“, izjavila je za RTRS Olivera Mastikosa, nacionalni koordinator za poboljšanje položaja lica sa invaliditetom u oblasti socijalne zaštite u Republici Srpskoj. Kada bi se tu izjednačili , kaže Mastikosa, to bi bilo ukidanje diskriminacije.
Prema podacima Vlade, Republika Srpska izdvaja 24 miliona KM godišnje za 80 hiljada lica. Ovom iznosu treba dodati i 55 miliona KM po osnovu Fonda dječije zaštite te između 25 i 30 miliona KM na nivou lokalnih zajednica.
Radomir Radmilović, predsjednik Uduženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima u Republici Srpskoj izjavio je za RTRS da su specifična kategorija djeca sa poteškoćama u razvoju i da su za ovu kategoriju potrebna značajna finansijska sredstva.
„Mnogi od njih nisu ostvarili prava koja im pripadaju po zakonu, kao što je pravo na tuđu njegu i pomoć, kaže Radmilović. Pojašnjava da se radi o dvije grupe. Prva dobija 160 KM, druga 80 KM. Međutim, Radmilović ističe da imaju saznanja da pojedine lokalne zajednice to neprincipijelno primjenjuju.
Na potrebnu reformu sistema socijalne zaštite ukazala je i Evropska Unija koja je u Sporazumu za rast i zapošljavanje u BiH ovu oblast uvrstila među set najvažnijih reformi. Pomoć treba da bude usmjerena pravedno i efikasno. Trenutno je omjer radnika i onih koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu jedan prema pet što nije pravedno.