Prekogranična saradnja IPA program EU (VIDEO/FONO)
Predpristupni fondovi Evropske unije su dostupni zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima.U okviru prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kroz IPA Prekogranični program do sada je ostvareno nekoliko značajnih projekata koji su donijeli korist lokalnim zajednicama.U pripremi su i novi projekti u aktuelnom budžetskom periodu EU od 2014. do 2020. godine.
"Programska alokacija IPA EU sredstva koja su stavljena na raspolaganje objema državama bila je 14 miliona evra.", izjavila je za RTRS Danijela Gjuras, voditeljka Službe za međunarodnu pravnu saradnju u Ministarstvu regionalnog razvoja i evropskih fondova Hrvatske.
"Podatak da je do danas iskorišteno oko 90 odsto sredstava navedene alokacije govori da su države uspješno sarađivale svih ovih godina.",naglasila je Danijela Gjuras.
Nove mogućnosti i više sredstava otvara trilateralni Program prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora u budžetskom periodu EU od 2014 do 2020 godine. Program je nastao spajanjem bilateralnih programa iz prethodnog perioda.
Vrijednost ovog programa za sedmogodišnji period je oko 57 miliona evra,izjavila je za RTRS Marina Kavaz Siručić, portparolka Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine.Oko 700 partnera iz sve tri zemlje dostavilo je 164 projektne aplikacije čija evaluacija je u toku.U ovoj godini očekuje se ugovaranje prvih projekata, izjavila je portparolka Direkcije za evropske integracije BiH.
"Opšti cilj IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora 2014-2020. godine je jačanje socijalnog, ekonomskog i teritorijalnog razvoja u pograničnom području kroz implementaciju zajedničkih projekata i aktivnosti", izjavila je za RTRS Јamila Milović Halilović, portparolka Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
Područje na kojem se program implementira uključuje 12 županija u Hrvatskoj,Distrikt Brčko i 109 opština u Bosni i Hercegovini i 10 opština u Crnoj Gori, precizirala je Milović Halilović.
Iskustva Hrvatske će biti važna BiH za korištenje evropskih fondova.Iako svaka zemlja ima specifičnosti u pristupu sredstvima da bi bili uspješni u korištenju postoje preduslovi koje svi moraju ispuniti.
„Država je ta koja treba napraviti dobro planiranje i vidjeti šta su mogućnosti finansiranja i u skladu s tim odrediti strateška ulaganja i šta njima želi postići", izjavila je za RTRS Ariana Vela, vodeća stručnjakinja za EU fondove u Hrvatskoj i direktorka hrvatskog "Učilišta EU projekti".
Ariana Vela je naglasila da kod infrastrukturnih projekata postoji čitav niz segmenata od strateškog pozicioniranja projekta, izrade studijske dokumentacije, izrada projektne dokumentacije, rješavanja imovinsko pravnih odnosa do uspostavljanja kvalitetnih timova.
"U Hrvatskoj je rješavanje imovinsko pravnih odnosa predstavljalo i još uvijek predstavlja problem,a vjerovatno će se i države kandidatkinje susretati sa istim ili sličnim problemom", kaže Vela.
Uz dovoljan broj stručnjaka, poznavanje pravila,projektne ideje neophodna je saradnja svih učesnika.Na taj način bi ostvarili visok stepen iskorištenosti novca EU i pripremili se za naredni period u kojem bi na raspolaganju bilo više sredstava.