Izazov energetske tranzicije u BiH (VIDEO/AUDIO)
Evropska unija je predstavila nedavno paket mjera u borbi protiv klimatskih promjena. Cilj je do 2030. godine smanjiti emisiju ugljen-dioksida i drugih štetnih gasova u odnosu na 1990. godinu.Očekuje se da cijeli kontinent do 2050. godine postane karbonski neutralan.BIH i zemlje zapadnog Balkana obavezale su se da će slijediti evropski plan dekarbonizacije i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine u okviru Berlinskog procesa na samitu u Sofiji u novembru prošle godine.
Paket mjera Evropske unije za BiH i cijeli Zapadni Balkan značio bi uvođenje poreza na ugljen-dioksid na električnu energiju, željezo, čelik, aluminijum i vještačka đubriva. Iako su se potpisivanjem Pariskog klimatskog sporazuma i Sofijske Deklaracije obavezali na CO2 taksu u skladu sa Šemom za trgovanje česticama i da će smanjiti, a postepeno ukinuti subvencije za ugalj, domaće vlasti nisu pokazale spremnost za energetsku tranziciju.
- Ako mi ne budemo, ako domaći akteri to ne budu uradili, to će uraditi strane međunarodne kompanije zato što su naši potencijali takvi da će neko doći i investirati. Ali, tada će električna energija koja je proizvedena iz toga ići za izvoz , a mi ćemo ostati nedekarbonizovani, izjavio je prof. Mirza Kušljugić, predsjednik Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju iz BiH.
Ako zemlje Zapadnog Balkana ne uvedu taksu na CO2, osim Crne Gore koja je to uradila, za električnu enegiju i druge robe se prilikom svakog izvoza u EU od 2023.godine predviđa plaćanje evropske prekogranične takse što će uzrokovati nekonkurentnost i nemogućnost izvoza na evropsko tržište.
- Što se tiče Elektroprivrede Republike Srpske neophodno je što hitnije donijeti takvu zakonsku regulativu da svi koji proizvode CO2 imaju određenu nadoknadu za svaku od svojih aktivnosti, bilo da se radi o industrijskoj proizvodnji, proizvodnji električne energije ili potrošnji fosilnih goriva, kaže Borivoje Vujičić, direktor Direkcije za proizvodnju Elektroprivrede Republike Srpske.
Evropski program tzv. Zelene agende, predviđa fond od oko devet milijardi evra. Ova sredstva će biti uslovljena, upravo, primjenom dekarbonizacije. Stručnjaci upozoravaju da će neuključivanje u proces i neusvajanje evropskih smjernica imati mnogo veće posljedice.
- Tada ćete imati fabriku kao što je Željezara u Zenici koja mora da plaća taksu za svoj proizvod zato što je u njemu sadržaj tzv. prljave energije sa klimatskog aspekta,a istovremeno ćete izvoziti obnovljivu energiju.To izgleda kao izvoz balvana pri čemu ne razvijamo drvnu industriju, objašnjava prof. Mirza Kušljugić, predsjednik Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju iz BiH.
Energetski koncept koji nije zasnovan na efikasnoj upotrebi energije, posebno u industriji, za posljedicu ima značajno zagađenje životne okoline i štetnost po zdravlja ljudi.
- Industrija i Termoelektrane na području Zapadnog Balkana emituju toliko zagađujućih čestica koliko 250 Termoelektrana u Evropskoj uniji.To dovodi do toga da imamo veliki problem sa zagađenjem vazduha i da su prekomjerne vrijednosti PM čestica, SO2 zavisno od mjesta do mjesta NOx ,toliko učestale da premašuju dozvoljeni broj dana za prekomjerne vrijednosti za 10 puta, upozorila je Maja Čolović Daul, stručnjak za zaštitu životne okoline.
Nedostatak strukturisanih planova za energetsku tranziciju povećava nepredvidivost kada su u pitanju smjer i brzina tranzicije u regionu. Zbog toga bi usaglašavanje kredibilnih planova za dekarbonizaciju i postizanje ciljeva za 2030. i 2050. godinu trebalo da bude glavni zadatak zapadnobalkanskih zemalja u narednim mjesecima,saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice EU u Beču.