Uticaj industrijskih zagađivača na zdravlje i životnu okolinu (VIDEO/AUDIO)
Industrijske hemikalije i njihov otpad u kojem se mogu pronaći tzv. POPs materije poput određenih pesticida, ambalažne plastike i drugih proizvoda toksični su po ljude i životnu okolinu. Zbog takvih svojstava i korištenja u svakodnevnom životu pravilno odlaganje ovog otpada jedan je od glavnih izazova u oblasti zaštite životne okoline.
Organske zagađujuće materije se nalaze u pesticidima, plastici, starim elektronskim uređajima, aditivima za boje, industrijskom otpadu i drugim proizvodima.Najčešće se unose u organizam i životnu okolinu putem hrane, vode, kože ili inhalacijom. Sve je više studija o ozbiljnom uticaju na zdravlje ljudi i biosistema.
“Najčešće se radi o toksičnom djelovanju, mogu djelovati na imuni sistem, reproduktivno zdravlje, razvoj,“ izjavila je za RTRS dr Vesna Rudić Grujić specijalista higijene i zdravstvene ekologije u ЈZU Institut za javno zdravstvo Republike Srpske.
Najviše zabrinjava kancerogeni potencijal POPs -ova jer se ,kako kaže, neki od njih svrstavaju u prvu grupu dokazanih kancerogena ili prvu grupu vjerovatnih ili mogućih kancerogena.
S obzirom na naglašen rizik od zagađenja životne okoline, vode, vazduha i zemljišta važna je prevencija.
Institut redovno vrši analizu vode sa periodičnim pregledima za određene persistentne organske zagađivače.Kada se očekuje povećan nivo pesticida Institut i inspekcija rade monitoring kako bi procijenili da li postoji kontaminacija u određenim vrstama hrane“, objašnjava dr Vesna Rudić Grujić i dodaje da se u slučaju povećanog nivoa kontaminacije takva hrana povlači sa tržišta i da su potrošači zaštićeni u tom smislu.
Izazov predstavlja neujednačenost zakona u oblasti životne okoline kao i njihova primjena.
“Uzimamo Evropsku uniju kao reper za naš razvoj, ali nužnost donošenja te legislative je nama više za poređenje sa EU ili bilo kojom drugom pojedinačnom zemljom ili regijom koja je na dobar način uredila sistem.Treba da gledamo dobre primjere i da osnovu toga uređujemo legislativu“, kaže Maja Čolović Daul, stručnjak u oblasti zaštite okoline i upravljanja otpadom.
“Mi jesmo na dobrom putu što se tiče pridruživanja EU,ali još uvijek većim dijelom implementacija legislative je ono što predstavlja problem“, ocijenila je Čolović Daul.
Pristupanje Evropskoj uniji predviđa i provođenje međunarodnih ugovora poput Stokholmske konvencije koju je BiH ratifikovala 2010.godine. Poboljšanje usklađenosti propisa jedan je od ciljeva četverogodišnjeg projekta UNDP-a pod nazivom „Okolinski prihvatljivo upravljanje trajnim organskim zagađujućim materijama u industrijskom i sektoru upravljanja opasnim otpadom“ koji finansira vlada Švedske.
Osnovi cilj projekta je poboljšati nivo usklađenosti propisa u BiH sa međunarodnim konvencijama u ovoj oblasti.
„Kroz niz aktivnosti koje provodimo želimo ovu materiju približiti javnosti, poboljšati horizontalnu i vertikalnu koordinaciju sistema, doprinijeti da se ova vrsta opasnog otpada u BiH zbrinjava na odgovarajući način te da se smanji tzv. nenamjerno ispuštanje POPs materija“, izjavila je Alma Mirvić, voditeljka projekta iz Sektora za energiju i okoliš UNDP BiH.
Poljoprivrednim proizvođačima u BiH od ove godine prvi put je omogućeno prikupljanje i odlaganje ambalaže od pesticida na ekološki prihvatljiv način na osam punktova.Takođe,u okviru ovog projekta, u toku je izrada informacionog sistema za upravljanje otpadom.