Zelena Agenda: Uvođenje sistema oporezivanja emisija Co2 (VIDEO/AUDIO)
Bosna i Hercegovina i zemlje zapadnog Balkana obavezale su se da će slijediti evropski plan dekarbonizacije i postizanje cilja klimatske neutralnosti kontinenta do 2050.godine. Bosna i Hercegovina je potpisnik Sofijske Deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan i drugih međunarodnih ugovora. Među preuzetim obavezama je uvođenje sistema oporezivanja emisija ugljen-dioksida.
Obaveze iz Drugog paketa Energetske zajednice još nisu implementirane, a nove iz 4. paketa obuhvataju i uvođenje sistema oporezivanja ugljen-dioksida. Najprije za cement, željezo i čelik, aluminijum, vještačka đubriva i električnu energiju. Bosna i Hercegovina izvozi 1/3 proizvedene električne energije, uglavnom u zemlje Evropske unije, a proizvodi 2/3 energije iz termoelektrana na domaći ugalj.
"Trenutna cijena CBAM mehanizma iznosi oko 72 evra", kaže Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove MH Elektroprivreda Republike Srpske. "Ako se zna da je proizvodna cijena iz naših Termoelektrana oko 50 evra još uvijek su konkurentni.Ali, u slučaju bi se tržište stabilizovalo onda je pitanje kolika bi bila isplativost proizvodnje električne energije iz tih Termoelektrana.", rekao je Koprivica.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH u saradnji sa Energetskom zajednicom izradilo je Mapu puta za sistem trgovine emisijama Co2. Priprema se i energetski i klimatski plan za BiH, ali za konkretniji iskorak nedostaje politička spremnost. Ako ona izostane, umjesto da domaće vlasti odrede cijenu takse na Co2, prema kojoj bi sredstva bila uplaćena u fond za obnovljive izvore energije, Evropska unija će 2026.godine uvesti prekograničnu taksu tzv. CBAM.
"Ukoliko dođe do uvođenja CBAM mehanizma mogu se očekivati negativne posljedice za ekonomiju Bosne i Hercegovine i za sve privrednike, u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.", izjavio je Nemanja Pandurević iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
"Ako se uzme u obzir da se 70 % roba izvozi na teritoriju Evropske unije, možemo samo zamisliti kakav bi imalo efekat. S tim u vezi, moraju se naći politički motivi i spremnost da se uvede ETS mehanizam", kaže Pandurević.
Značajno zagađenje životne okoline i štetnost po zdravlja ljudi posljedice su energetskog koncepta zasnovanog na neefikasnoj upotrebi energije, posebno u industriji. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, BiH je među prve tri zemlje u svijetu s najvećom stopom smrtnosti od zagađenja vazduha.
" 3.300 prijevremenih smrti u Bosni i Hercegovini dolazi od zagađanja.Ukoliko želimo da sačuvamo zdravlje naših građana definitivno moramo raditi na tome da se ili stavljaju filteri na te termoelektrane, one će se u budućnosti svakako gasiti ,ali u ovom prelaznom periodu da se nešto konkretnije počne raditi po tom pitanju", izjavio je Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu.
Evropski program tzv. Zelene agende, predviđa fond od oko devet milijardi evra za zelenu i digitalnu tranziciju na području Zapadnog Balkana. Dostupnost ovih sredstava je uslovljena, upravo, primjenom dekarbonizacije i provođenjem energetske tranzicije.