Zaštita rijeka u BiH (VIDEO /AUDIO)
Zemlje Zapadnog Balkana, među kojima i Bosna i Hercegovina, pridružile su se Evropskom zelenom planu potpisivanjem Sofijske deklaracije 2020.godine i prihvatile niz obaveza u području zaštite životne okoline, s ciljem da Evropa kao kontinent postane karbonski neutralna do 2050.godine. Kako se odvija implementacija agende u oblasti zaštite rijeka i koje se aktivnosti planiraju provesti, uključujući i navode iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije o BiH u ovoj oblasti.
TV reportaža
Radio reportaža
Rijekama bi trebalo upravljati na održiv način i mnogo više raditi na njihovoj zaštiti ne samo zbog usklađivanja zakonodavstva u oblasti životne okoline, jednom od poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.Trećina rijeka u Bosni i Hercegovini je hidroenergetski eksploatisana iako postoje i drugi vidovi dobijanja energije.
"Želim napomenuti zanimljiv podatak -kada bi BiH iskoristila 50 odsto svojih potencijala od ukupnih mogućnosti za dobijanje energije iz solara i vjetra mi bismo zadovoljili sve svoje potrebe koje imamo za potrošnju", izjavio je Vladimir Topić iz Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.
Određeni pomaci u smislu pravne zaštite rijeka napravljeni su u proteklih nekoliko godina uglavnom zahvaljujući građanskom aktivizmu. Donesena je Deklaracija o zaštiti rijeka koju su usvojili Parlamenti Republike Srpske i Federacije BiH ,a predviđa i revidiranje koncesionih ugovora o gradnji malih HE i moratorij na nove ugovore dok traje taj proces.
Јelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kaže da građani prvi put budu informisani o slučajevima kada je već sve gotovo u fazi realizacije projekta.
"Mi smatramo,a što je i Strategija o zaštiti životne sredine koja će da bude na snazi narednih 10 godina, da je potrebno da građani učestvuju u donošenju odluka o dodjeli koncesija na samom početku i da se građanin pita da li želi određene projekte u svojoj lokalnoj zajednici. To je ključ problema koji može da riješi većinu stvari vezanih za životnu sredinu.", izjavila je Ivanić.
Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije u Republici Srpskoj ograničava poticaje za male HE (hidroelektrane) veće od 150 kilovata.To znači da će skoro svi objekti malih HE biti van poticaja u odnosu na prethodni period dok je u Federaciji BiH investitorima onemogućeno izdavanje energetske dozvole.
„Mogućnost za energetski miks u budućnosti nam je jednostavno pozitivan i otvara nam mogućnosti da se preusmjerimo posebno sa te hidroenergije i uglja iz kojeg moramo izaći jednog dana i da usmjerimo mogućnosti na diversifikaciju i dekarbonizaciju jer smo se obavezali da ćemo do 2050. godine izaći potpuno iz uglja i da ćemo postati klimatski neutralni.“, objašnjava Vladimir Topić iz Koalicije za zaštitu rijeka u BiH.
Evropska komisija u svom Izvještaju o Bosni i Hercegovini navodi da je postignut ograničen napredak, ali je i dalje nizak nivo usklađenosti u oblasti energije sa pravnim nasljeđem Evropske unije.Uprkos velikom kapacitetu, nema značajnog napretka s novim projektima obnovljive energije.