Da li će BiH dostaviti Reformsku agendu za Plan rasta? (VIDEO/AUDIO)
Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini iznosi oko trećine prosjeka Evropske unije.Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, vrijedan 6 milijardi evra, ima za cilj da smanji tu razliku i omogući ekonomsko i socijalno približavanje zemalja regiona i EU. Da li će BiH, jedina od zemalja regiona, ostati bez finansijske podrške od 1,8 milijardi za pripremu ekonomske integracije?
Plan reformi treba dostaviti Evropskoj komisiji do kraja avgusta. Uredba evropskih institucija o uspostavi Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan stupila je na snagu 24.maja od kada je počeo teći rok od tri mjeseca za podnošenje liste mjera koje će trebati ispuniti za dobijanje novca.
„Mi u Komisiji čekamo da svi naši partneri predstave svoje finalizovane reformske agende koje sadrže reformske mjere u socioekonomskoj oblasti.Kada ih dobijemo mi ćemo ih procijeniti i usvojiti.Imaćemo i konsultacije sa državama članicama“, izjavila je Ana Pisionero portparolka Evropske komisije za susjedstvo i proširenje.
U Nacrtu Reformske agende BiH kandidovani su projekti iz oblasti infrastrukture, energije i digitalizacije. Od ukupno 113 tačaka, 110 je usaglašenih.
„Mislim da je ovaj Savjet ministara na temelju potpune koordinacije aktivnosti sa institucijama Srpske i Federacije BiH kroz proces usaglašavanja i potpunog korištenja mehanizma koordinacije napravio ozbiljan iskorak“, izjavio je Staša Košarac zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.
Iskorak nije dovoljan da bi poslali agendu Evropskoj komisiji jer je potrebna saglasnost svih nivoa vlasti. Neusaglašene tačke za vlasti Republike Srpske odnose se na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH , mogućnost entitetskih vlasti da ulažu veto na odluke Konkurentskog vijeća i Vijeća za državnu pomoć i uvođenje jedinstvenog telefonskog broja za hitne pozive na nivou BiH.U Federaciji BiH četiri kantona nisu saglasna sa nacrtom agende.
„Mi kao Savjet ministara imamo obavezu da preveniramo da nam se u najmanju roku nikada ne desi na način da mi koji smo formirali i imenovali radno tijelo razmislimo o rekonstrukciji tog radnog tijela, da razmislimo o oduzimanju prava pojedincima da ponovo na narednim procesima blokiraju istu stvar jer je očigledno da će SDA i DF to raditi dok su živi“, rekao je Elmedin Konaković ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine.
Cilj finansijskog instrumenta od 6 milijardi evra do 2027. godine je najprije ekonomska integracija regiona u zajedničko tržište i priprema za pristupanje jedinstvenom tržištu EU. Moguće posljedice propuštanja korištenja sredstava su izostanak ekonomskog rasta BiH i stagnacija daljeg pristupanja.
„Privreda odavno dobro sarađuje za razliku od političara koji često dolivaju uslovno rečeno jedno nepovjerenje koje vlada u regionu što na neki način odvraća dublju ekonomsku integraciju između ovih privreda i ovih zemalja na prostoru zapadnog Balkana i svakako stavlja i jednu veliku neizvjesnost u pogledu dugoročnost planiranja investitora", izjavio je Bojan Stanić pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije.
Prva finansijska sredstava iz Plana rasta očekuju se do kraja godine, a po odobrenju planova reformskih mjera. Nakon toga će se isplate vršiti dva puta godišnje.