Cirkularna ekonomija: koji su naši primjeri dobre prakse? (VIDEO/AUDIO)
Sve zemlje Evropske unije od 1. januara ove godine moraju odvojeno prikupljati tekstilni otpad.Međutim, za to u mnogim državama članicama, kao i zemljama u regionu nedostaje efikasan sistem.Kako mala i srednja preduzeća, uz podršku Evropske unije, hvataju korak sa novim tehnologijama u prelasku na tzv. cirkularnu ekonomiju?
TV reportaža
Radio reportaža
Preduzeće "Veteks" iz Laktaša više od deset godina reciklira tekstilni otpad na vlastitim postrojenjima, razvijenim u okviru svojih djelatnosti: proizvodnje poliesterske vate, tapetarskog filca i različitih vrsta tekstila.
„Počeli smo praviti filc i nabavili smo mašine, neke smo prepravili, neke su osmišljene i napravljene "in house" i počeli smo da recikliramo najprije svoj tekstilni otpad. Nakon što mi recikliramo otpad on postaje proizvod koji se može dalje koristiti u tapetarskoj i industriji namještaja“, kaže Milica Savić iz kompanije Veteks d.o.o.
Ovom praksom se iz otpadnog tekstila stvara nova vrijednost,smanjuje se količina otpada na odlagalištima i čuva životna okolina. Prelazak na sistem kružne ekonomije, pored znanja i novih tehnologija, trebalo bi da prati i zakonodavstvo.
„Da se nađe dugoročniji mehanizam koji će na malo višem nivou riješiti problem tekstilnog otpada. Veliki je problem logistike u sakupljanju tog otpad.Trenutno svu logistika mi radimo samostalno, samostalno organizujemo tako da bi nam to bila dobrobit koju bismo očekivali od ovog projekta“, objašnjava Milica Savić iz kompanije Veteks d.o.o.
Kako bi odgovorili izazovu, 14 organizacija iz 11 zemalja članica i regiona okupile su se u okviru Interreg Dunavskog regionalnog programa, ključnog instrumenta Evropske unije za jačanje saradnje.
“Da se podrže mala i srednja preduzeća u usvajanju novih tehnologija, usvajanju novih znanja, prelasku odnosno unapređenju poslovanja i prelasku na cirkularnu ekonomiju i da se promijene politike", izjavila je Marica Berić rukovodilac Odjeljenja za strateško planiranje razvoja MSP i preduzetništva u Razvojnoj agenciji Republike Srpske
U projektu, vrijednom oko 2 miliona i 700 evra koji sufinansira Evropska unija učestvuju i Hrvatska, Austrija, Mađarska, Slovenija, Slovačka, Češka, Moldavija, Rumunija i Bugarska.
"Proizvodnja tekstila je u krizi na globalnom nivou.Mi imamo sve više i više tekstilnog otpada u našim zemljama sa kojim ne radimo ništa. Postoje pojedini primjeri dobre prakse,ali oni nisu baš prisutni u našem regionu”, izjavio je Bendo Zoltan iz Јužne transdunavske regionalne inovacijske agencije iz Mađarske.
I obrazovanje se prilagođava. Uz podršku Evropske unije, učenici i studenti uče o digitalnim i zelenim vještinama.Tehnološki fakultet Univerziteta u Banjaluci učestvuje u projektu "Za savremena i čistija rješenja u industriji obuće" Erasmus Plus programa Evropske unije.
"Zajedno sa partnerima iz Evropske unije, iz Portugala, Slovenije i Njemačke radimo na razvoju novih nastavnih planova i programa koji će nadamo se u budućnosti biti implementirani kako u srednjoškolskom obrazovanju tako i u visokoškolskom obrazovanju.Akcenat u nastavnim planovinma i programima biće osvrt na digitalne i zelene tehnologije", izjavila je Sara Lakić viši asistent za tekstilnu tehnologiju i inženjerstvo na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
Time bi dobili više primjera dobre prakse i motivisali građane na odgovornije ponašanje prema životnoj okolini.