PRIЈEDLOG BUTMIRSKOG SPORAZUMA

Razgovore sa liderima u Butmiru vodiće zamjenik američkog državnog sekretara DŽejms Štajnberg, šef diplomatije Švedske, predsjedavajuće EU, Karl Bilt i evropski komesar za proširenje Oli Ren, čiji su ekspertski timovi prošle sedmice vodili intezivne razgovore sa predstavnicima stranaka koje ucestvuju u pregovorima. Pred nastavak pregovora, politički lideri iz tri nacionalna korpusa izašli su sa dijametralno suprotnim stavovima o ponuđenim rješenjima, što govori o tome da su male šanse da sutra u Butmiru budu postignuta kompromisna rešenja. RTRS ЈE DOŠAO U POSЈED PRIЈEDLOGA SPORAZUMA KOЈI ĆE EU I SAD PONUDITI POLITIČARIMA U BIH.KOPIЈU PRIЈEDLOGA SPORAZUMA MOŽETE VIDЈETI KAO FOTO REPORTAŽU. Prijedlog paketa o ustavnim promjenama koji će se sutra naći pred učesnicima butmirskog sastanka predviđa da se zakonodavna vlast za BiH povjerava Predstavničkom domu, koji se sastoji od 87 mjesta, od kojih su tri mjesta garantovana onima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda. Prijedlog amandmana na Ustav, koji će ponuditi međunarodni posrednici, predviđa da BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika. Izvršna vlast za BiH bila bi povjerena Savjetu ministara, koji bi činili predsjednik, odnosno premijer, zajedno s ministrima. Ustavni amandmani predviđaju postojanje Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, te, radi osiguranja nezavisnog i profesinalnog sistema pravosuđa, Sudski i tužilački savjet. Brisala bi se odredba prema kojoj se članovi Predstavničkog doma biraju neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom, i dodaje da se biraju na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava neposrednim i tajnim glasanjem i na način predviđen zakonom BiH. Domovi Parlamentarne skupštine imali bi predsjednika i dva zamjenika predsjednika, koje biraju iz reda svojih članova, a koji će obavljati dužnost u mandatu od četiri godine, osim ako ne budu razriješeni i ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Predsjednici Predstavnikog doma, Doma naroda i premijer ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Dom naroda imao bi nadležnost da razmatra da li je zakon koji je usvojio Predstavnički dom destruktivan po vitalni nacionalni interes, da usvaja amandmane na Ustav i učestvuje u izboru Predsjedništva. Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, svi zakoni se upućuju Domu naroda i smatraju se usvojenim po isteku roka od 15 dana od dana prijema, ako u tom roku većina članova kluba konstitutivnog naroda ne glasa da je taj zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes. U roku od tri dana od dana glasanja o tom vitalnom nacionalnom interesu, dati klub konstitutivnog naroda dostavljao bi pismeno obrazloženje o tome kako je zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes. U bilo kojoj fazi nakon dostavljanja obrazloženja Dom naroda može predložiti amandmane Predstavničkom domu na konačno usvajanje ili potvrditi zakon u obliku u kojem ga je usvojio Predstavnički dom, a za sve odluke potrebna je većina članova koji su prisutni i glasaju iz svakog od tri kluba konstitutivnih naroda. Ukoliko većina članova drugog kluba konstitutivnog naroda stavi primjedbu na pozivanje na tačku, predsjednik Doma naroda bi odmah sazvao Zajedničku komisiju, u roku od tri dana po prijemu pismenog obrazloženja koja se sastoji od tri člana, od kojih po jednog bira svaki od klubova konsitutivnog naroda. Ukoliko ne dođe do dogovora predmet se upućuje Ustavnom sudu, koji bi svoju odluku o tome da li je došlo do ugrožavanja vitalnog nacionalnog interesa dostavio Parlamentarnoj skupštini u roku od 30 dana od dana prijema upućenog predmeta. Prijedlog amandmana na Ustav predviđa da BiH ima predsjednika i dva potpredsjdnika, koji zajedno čine Predsjedništvo, a kandidati za predsjedništvo su članovi Predstavničog doma koji nisu izbrani u Dom naroda i koji imaju pismenu podršku najmanje pet članova Predstavničkog doma, pri čemu svaki član daje podršku samo jednom kandidatu. Klubovi konstitutivnih naroda u Domu naroda glasaju o imenovanim kandidatima većinom glasova svakog od klubova, birajući po jednog kandidata iz svakog kluba, a Dom naroda će listu predloženih kandidata za tri pozicije u Predsjedništvu dostaviti Predstavničkom domu na potvrđivanje. Lista bi sadržavala najmanje jednog člana Predsjedništva iz svakog entiteta, a nakon što bi Predstavnički dom potvrdio listu, članovi Predsjedništva birali bi predsjednika, rotacijom ili na drugi način, a u skladu sa zakonom koji donosi Predstavnički dom. Predsjednik bi predstavljao BiH, potpisivao i proglašavao zakone, na prijedlog Savjeta ministara imenovao i razrješavao ambasadore i izaslanike, potpisivao i nakon saglasnosti Predstavničkog doma, ratifikovao međunarodne sporazume, dodjeljivao odlikovanja i druga priznanja, akreditovao i primao ambasadore i izaslanike, davao pojedinačna pomilovanja uz sapotpis premijera, imao nadležnosti sazivanja sjednica Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine, imenovao kandidata za premijera, nakon konsultacija s političkim strankama zastupljenim u Predstavničkom domu. Predsjedništvo bi vršilo vrhovnu komandu i kontrolu nad oružanim snagama i imenovalo članove Upravnog odbora Centralne banke BiH. Izvršna vlast za BiH bila bi povjerena Savjetu ministara, koji bi činili predsjednik Savjeta ministara, odnosno premijer, i ministri. Nadležnosti Savjeta ministara bile bi da vodi spoljnu politiku BiH, izvršava akte Parlamentarne skupštine, predlaže zakone Predstavničkom domu, predlaže godišnji budžet, donosi podzakonske i druge akte, usmjerava rad institucija i tijela Savjeta ministara, osigurava da BiH ispunjava domaće i međunarodne obaveze. DODIK: PRIЈEDLOG ЈE DIREKTNO KRŠENjE DEЈTONA Lider SNSD-a Milorad Dodik smatra da prijedlog paketa koji bi trebalo da bude predmet sutrašnjeg razgovora u Butmiru predstavlja direktno kršenje Dejtonskog sporazuma, uključujući i Ankes 4. Ustava BiH na šta Republika Srpska, kao jedan od potpisnika, ne može i neće pristati. On je naveo da dostavljeni prijedlog pokazuje samo da su prethodni razgovori, koje su vođeni sa domaćim liderima, bili paravan za "paket" koji je već bio sačinjen, "očigledno po volji samo jednog konstitutivnog naroda u BiH - Bošnjaka". "Opšteprihvaćeni stav da su ustavne promjene vlasništvo domaćih političara i institucija u BiH poništen je prijedlogom paketa, koji bi trebalo da bude predmet razgovora u Butmiru, a koji ste nam danas dostavili. U potpunosti smo iznenađeni sadržajem prijedloga paketa koji nam je proslijeđen i smatramo ga antidejtonskim, politički nekorektnim i neprihvatljivom osnovom za razgovor", naveo je Dodik u pismu upućenom ambasadoru SAD Čarlsu Inglišu i švedskom Predsjedništvu EU. Dodik podsjeća Ingliša i švedsko Predsjedništvo EU putem delegacije Evropske komisije u Sarajevu na kominike Upravnog odbora PIK-a u kome je jasno navedeno da ustavne promjene nisu dio uslova i ciljeva za tranziciju OHR-a. "Naše konstruktivne primjedbe i sugestije u prve dvije runde razgovora, za vas očigledno nisu značili ništa, pa bi mogli zaključiti da je vrijeme koje smo na te razgovore potrošili bilo uzaludno. S obzirom da nije riječ i niste legitimni predlagači bilo kakvih izmjena u BiH, pa ni Ustava BiH, `prijedlog paketa`, koji nam je stavljen na uvid, za nas će ostati samo nekorektna, antidejtonska ponuda", navodi Dodik. BOSIĆ: PREDSTAVNICI RS NEK RAZMISLE O UČEŠĆU Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosić smatra da učesnici razgovora u Butmiru iz Republike Srpske treba da razmisle o daljem učešću u tom procesu. "Učešćem na sastanku u Butmiru, RS se ukrcava na voz koji vozi ka krajnjoj stanici – njenom ukidanju, i na tom putu već sada je najavljeno više usputnih stanica. Prva od njih, vjerovatno, će biti ukidanje entitetskog glasanja", rekao je Bosić na konferenciji za novinare. On kaže da je već jasno da će se od učesnika iz Srpske traži ono što se može podvesti pod ukidanje ili smanjenje mehanizama, koji su u Dejtonu određeni za zaštitu od preglasavanja i za ravnopravnost entiteta i naroda. Bosić je pomenuo "staru priču o predsjedniku i dva zamjenika", koja, kako je rekao, predstavlja stari zahtjev bošnjačke strane da se izbaci mehanizam veta, kojeg sada u Predsjedništvu BiH imaju predstavnici sva tri naroda. On je dodao da se ova priča odnosi i na promovisanje Savjeta ministara BiH u vladu, na čelu sa premijerom BiH ili davanje prerogativa vlade Savjetu ministara i njegovo proširenje novim ministarstvima. "Traži se i veći parlament BiH, kojem sada ne bi tražili ukidanje entitetskog glasanja, uz javnu najavu međunarodnih posrednika da će entitetsko glasanje i zahtjev za njegovo ukidanje biti već na nekoj narednoj rundi. Tu je i ubacivanje u Ustav BiH već prenesenih nadležnosti sa entiteta na BiH", naveo je Bosić.