Hrvatska: Novac Crkve ne ostavlja trag

Od 1996. godine do danas Crkva je u Hrvatskoj iz budžeta dobila  najmanje 8,6 milijardi kuna, a u izvještajima na četiri stranice , kojim pravda oko 250 miliona kuna godišnje, redom se navode "široke" stavke, bez preciziranja raspodjele troškova - izdržavanje klera, izgradnja i održavanje pastoralnih centara, karitativne djelatnosti...

Prema izvještajima, prosječno 52 posto tog novca godišnje odlazi na gradnju i održavanje nekretnina, na izdržavanje klera odlazi oko 35 posto, dok samo oko 11 posto tih sredstava svake godine odlazi na karitativne djelatnosti.

Račan im "zavrnuo slavinu" pa sad naplaćuju "dug"

U ovoj godini Crkvi se vraća i "dug" iz vremena vlade Ivice Račana, kad su smanjena davanja iz budžeta. Novac koji im je tad uskraćen nisu uspjeli dobiti ni u vrijeme vladavine Ive Sanadera, ali je zato Zoran Milanović praznu državnu blagajnu odlučio dodatno isprazniti dajući crkvi povrat dijela "duga" u iznosu od 40 miliona kuna.

Građani grcaju u dugovima, u Crkvi vlada blagostanje

Crkva već godinama uspijeva održati suficit u milionima kuna u plusu koje ne uspijeva da potroši. Pravdaju to činjenicom da novac dobijaju tek krajem godine. Zanimljivo, novac prenesen u sljedeću godinu "misteriozno" se izgubi u izvještajima pa niko ne zna gdje on završava, a redom je riječ o nemalim iznosima - od nekoliko desetina miliona kuna.

A da izvještaji i nisu najtačniji pokazuje činjenica da se izvještaji ne poklapaju, kao i da se kose s izjavama crkvenih čelnika. Јedna od takvih oprečnih izjava je tvrdnja kardinala Јosipa Bozanića da se  zdanje u kojem je sjedište HBK gradilo samo donacijama iz Hrvatske i inostranstva, dok je iz izvještaja vidljivo da je iz budžeta za HBK otišlo 6,1 milijuna kuna.

Crkva iznimka

I dok za sve neprofitne organizacije redom važe stroga pravila, Crkva je iznimka: "Crkve neće morati voditi dvojno računovodstvo ni ako budu `vrijedile` više od 230 hiljada kuna u predmetnoj godini. Neće morati imati knjigu blagajne, ni knjigu prihoda i rashoda, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa, knjigu dugotrajne nefinansijske imovine (po vrsti, količini i vrijednosti, uključujući nabavnu i otpisanu vrijednost), zatim knjigu kratkotrajne nefinansijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe - po vrsti, količini i vrijednosti!), evidenciju putnih naloga i korišćenja službenih vozila... Biskupije, na primjer, nasuprot neprofitnim organizacijama s godišnjim prilivom većim od 3 miliona kuna, neće morati prolaziti ni stres finansijske revizije, niti će objavljivati nalaze revizije na svojim stranicama", piše Lupiga.