Državljani Srbije bi masovno u Njemačku
Situaciju bi trebalo da promijene najnovije mjere njemačke vlade. Od 6. novembra Njemačka je i zvanično klasifikovala Srbiju kao sigurnu zemlju porijekla, što znači da će srpski državljani koji traže azil uglavnom biti odbijani, i to po ubrzanom postupku.
Kako objašnjava Hajnc Vilhelm, njemački ambasador u Beogradu, Srbija je, zajedno sa BiH i Makedonijom, stavljena na listu zemalja za koju postoji pretpostavka da ne sprovodi politički progon.
"Usvojen je akt koji se odnosi na pitanje azila i gotovo potpuno onemogućuje da srpski državljani koji traže utočište u Njemačkoj zbog loše ekonomske situacije i dolaze u potrazi za poslom, legalizuju svoj boravak kao politički azilanti. Bilo koji srpski državljanin koji aplicira za politički azil u Njemačkoj moraće da dokaže da je u njegovom konkretnom slučaju bilo progona".
Ambasador Vilhelm naglašava i da je procedura odlučivanja o zahtjevu za azil ubrzana i da podnosilac zahtjeva, u slučaju negativne odluke njemačkih vlasti, mora da napusti tu zemlju u roku od sedam dana.
Njemački diplomata kaže da je i Srbija sa svoje strane preduzela niz mjera kako bi se smanjio broj azilanata koji dolaze iz naše zemlje u Njemačku. Između ostalog, uvedeno je novo krivično djelo, koje se odnosi na nedozvoljen transport i pomaganje migrantima.
"Vize za zemlje EU za građane Srbije ukinute su 2009. i bio bi veliki korak unazad da se ukine vizna liberalizacija, pogotovo što je Srbija započela pregovore o članstvu. Ali, s obzirom da se broj azilanata iz Srbije povećava prošle i ove godine, ne može se isključiti da neko zatraži da se limitira broj ljudi koji dolaze u Njemačku tako što bi se opet uvele vize. Nadamo se da će se broj azilanata smanjiti i da vizna liberalizacija neće biti dovedena u pitanje", poručuje ambasador Vilhelm.
Njemačkoj nepohodni stručnjaci raznih profesija
S druge strane Vlada u Berlinu, koja je često upozoravala na nedostatak stručne snage u zemlji, prošle godine je izmijenila zakonske regulative koje se odnose na zapošljavanje radnika iz zemalja koje nisu članice EU. Nova pravila na snagu su stupila 1. jula 2013. Time su za stručnjake iz ovih zemalja otklonjene mnoge prepreke. Njemačka pored akademski obrazovanih lica i njegovatelja za kojima vlada velika potreba, traži i kvalifikovane mašinovođe, mehatroničare, električare, vodoinstaletere itd.
Pored toga, akademci koji ne dolaze iz zemalja Evropske unije još od augusta 2012. mogu podnijeti zahtjev za dobijanje tzv. "Plave karte". Za sve ostale, dakle one koji nemaju akademsko zvanje, zapošljavanje će i dalje biti moguće samo ako Savezna agencija za rad potpiše odgovarajući ugovor sa agencijom za rad u zemlji porijekla useljenika.
"Za sve koji planiraju doći u Njemačku važno je da se već unaprijed informišu. Oni bi trebalo da provjere da li su njihove kvalifikacije na istom nivou kao njemačke. Mnoge informacije mogu dobiti na internetu", objasnila je za DW Beate Rabe, portparol Centralne kancelarije za posredovanje stručne radne snage Savezne agencije za zapošljavanje SR Njemačke.