U Krivičnom zakonu BiH sporne nadležnosti
"Ovo je posebno izraženo kada je riječ o slučajevima kada krivično djelo pranja novca potiče iz predikativnog krivičnog djela, te bi u tim predmetima, na osnovu krivičnog zakona entiteta, bilo nadležno entitetsko tužilaštvo, a za krivično djelo 'pranja novca' Tužilaštvo BiH.
To bi dalje podrazumijevalo da bi se protiv istog osumnjičenog lica vodila dva krivična postupka, jedan na nivou entiteata, drugi na nivou BiH, a ne jedinstven krivični postupak što bi sa pozicije ljudskih prava bilo nedpopustivo", ističe se u ovoj informaciji.
Iz Ministarstva pravde Srpske ukazuju i na nemogućnost procesuiranja počinilaca krivičnog djela pranja novca od bilo kojeg tužilaštva u Republici Srpskoj jer, s obzirom na teritorijalni princip na kojem se insistira, tužilaštva u Republici Srpskoj gotovo ne bi bila nadležna za krivično djelo "pranje novca".
U Informaciji se upozorava da u slučaju usvajanja ovakvog prijedloga, a s obzirom da se predloženim izmjenama u svim slučajevima procesuiranja po krivičnom djelu "pranje novca" utvrđuje nadležnost Tužilaštva i Suda BiH, imovina oduzeta nakon okončanja postupka, po važećim propisima postala bi imovinom BiH bez obzira što bi štetne posljedice počinjenjem tog krivičnog djela mogle nastupiti i za Republiku Srpsku.
S toga je Vlada Republike Srpske na sjednici održanoj 12. maja ovaj prijedlog izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH ocijenila neprihvatljivim po interese Republike Srpske.
Iz Ministarstva pravde Srpske napominju da se ni u preporukama Manivala ne insistira na teritorijalnom principu što je jasno utvrđeno na zajedničkom sastanku, radi čega insistiranje Ministarstva pravde BiH u tom dijelu ostaje nejasno.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebalo bi sutra da se izjasni o zahtjevu Savjeta ministara BiH za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
Predstavnički dom na sjednici održanoj 13. maja usvojio je po hitnom postupku ovaj prijedlog zakona.