latinica  ћирилица
28/09/2015 |  17:11 | Autor: SRNA

KiM: Srbija za održivi povratak interno raseljenih

Srbija za održivi povratak interno raseljenih lica na Kosovo predlaže novi model koji podrazumijeva povratak u sigurnu sredinu sa garantovanim pristupom zdravstvenim i socijalnim uslugama, obrazovanju i radnim mjestima, izjavio je zamjenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju Dušan Kozarev.
Kosovo i Metohija - Foto: RTS
Kosovo i MetohijaFoto: RTS

Govoreći na ovogodišnjem OEBS-ovom Samitu ljudske dimenzije u Varšavi, Kozarev je objasnio da takvo sveobuhvatno rješenje nudi koncept povratničkog naselja "Sunčana dolina", u kojem će na sjeveru Kosova i Metohije 300 porodica dobiti priliku da se vrati u pokrajinu i tamo ostane.

"Sunčana dolina" će, prema riječima Kozareva, osim kuća i osnovne infrastrukture, imati obdanište, školu, zdravstveni centar, poštu, crkvu i sve uslove za razvoj preduzetništva, saopšteno je iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

"Ovaj projekat biće multietničkog karaktera, biće realizovan transparentno i sa naglaskom na rezultatima. Ako uspemo da iznađemo zajednički način da rešavamo problem interno raseljenih ovakvim projektima, nije kasno da problem uspešno rešimo", rekao je Kozarev.

On je istakao da je za uspješnu realizaciju ovog rješenja neophodna saradnja sa međunarodnom zajednicom i zainteresovanim stranama na terenu.

Kozarev je ukazao na to da ovaj model održivog povratka može biti sproveden i u drugim regijama, gdje se OEBS suočava sa neophodnošću rješavanja pitanja interno raseljenih.

On je precizirao da se, prema podacima UNHCR-a, širom regiona i dalje nalazi oko 230.000 raseljenih sa Kosova i Metohije, od kojih je daleko najveći broj u Srbiji - 204.049 osoba.

Nivo povratka je ispod pet odsto od ukupnog broja raseljenih, a prema riječima Kozareva, na to je uticao niz problema, kao što su uništena imovina, izostanak kompenzacije i efikasnih mehanizama za restituciju uzurpirane imovine, legalizacija otimačine imovine kroz sudske prevare.

Problem predstavlja i legalizacija objekata, težak pristup ličnoj dokumentaciji, visoke administrativne takse, neefikasan sud nesposoban da vodi postupke na srpskom jeziku i loša bezbjednosna situacija.