Otkriće pečata kneza Lazara izuzetan događaj
Arheolozi su ostali zapanjeni kad je iz zemlje izronila metalna pločica-matrica s minuciozno ugraviranim vladarskim grbom, karakterističnim šljemom ukrašenim bivoljim rogovima i natpisom: "Gospodin Lazar knez sve srpske zemlje". Pečat je urezan "u negativu", kao slika u ogledalu, da bi se čitao pravilno poslije otiskivanja u zlatu ili vosku.
- Riječ je o jedinstvenom nalazu, do sad smo poznavali samo otiske pečata na vladarskim poveljama sačuvanim u riznicama. Po prvi put pronađena je matrica kojom su ti pečati otiskivani. Nju je mogao da nosi samo knez Lazar ili njegov najbliži saradnik iz dvorske kancelarije - rekao je docent Dejan Radičević koji s kustosom Anom Cicović rukovodi istraživanjima.
Oni ističu da je pronalazak kneževog pečata definitivno potvrdio važnost srednjovjekovnog Rudnika i nagovijestio da je u gradu postojala vladarska rezidencija.
- Rudnik je bio vrlo važan izvor Lazareve ekonomske moći, a pečat dokazuje da je on boravio u njemu i izdavao povelje - kaže Radičević. - Lazar je šireći državu slijedio tradiciju Nemanjića i ovladavao ključnim rudarskim mjestima, od Novog Brda do Rudnika, koji mu je bio veoma značajan.
Metala izlivena matrica je na ispitivanje u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture. Stručnjaci smatraju da je s pečatne matrice otiskivana prednja strana žiga i da je vjerovatno imala i drugi deo.
- Za drugim dijelom pečata i za ostacima vladarske rezidencije potraga tek počinje - kaže Radičević.
Titula koju je Lazar koristio na rudničkoj matrici i tip viteškog šljema stariji od prikazanog na reljefu u Hilandaru, ukazuju da je ovaj pečat knez koristio u ranoj fazi vladavine.
- Vjerovatno je riječ o periodu neposredno poslije 1373. godine. Od tada ovdašnji rudnici i gradovi postaju značajan izvor moći kneza Lazara, a docnije despota Stefana Lazarevića i Vuka Brankovića. Ovdje je radila najdugovječnija i posljednja kovnica novca srednjovjekovne Srbije - kaže Radičević.
- Lazarev pečat smo pronašli u otpadnoj jami, kao da ga je neko bacio u zadnjem trenutku, da bi spriječio da vladarska oznaka bude pronađena i zloupotrebljena - kaže Radičević. - Taj arheološki sloj ukazuje da je grad bio spaljen i razoren. Tokom obnove podignuta je nova velika građevina, koja je praktično sačuvala pečat.
Srednjovjekovni trg Rudnik bio je civilno naselje s gustom koncentracijom solidno građenih objekata velikih dimenzija, među kojima više pravoslavnih i katoličkih crkava za primorske trgovce. Grad je bio sjedište trgovačkih kompanija i administracije, sa carinom, diplomatskim predstavništvom, rezidencijama, vijećnicom, gostionicama i svratištima za putnike.