Brzo piši prevod Disa, imam infarkt, hitna je pred vratima
U okviru literarnog susreta "Rusko-srpski književni klub" juče je na Sajmu knjiga sa poznatim ruskim pjesnikom, prevodiocem, tumačem i izdavačem srpske književnosti, Andrejem Bazilevskim razgovarao pisac Branko Stevanović.
Andrej Bazilevski (1954), koji je i saradnik Instituta za svjetsku književnost "Maksim Gorki" Ruske akademije nauka, do sada je u više navrata boravio u Srbiji kao proučavalac srpske književnosti, a budući da je autor brojnih poetskih knjiga, razgovor je počeo predstavljanjem unjegovog poetskog stvaralaštva.
Sin dvoje profesora ruske književnosti, Bazilevski je rastao uz englesku književnost i Šekspira, a jednom prilikom je ipak izjavio:"Јa sam slavista po vokaciji, obrazovanju i vaspitanju." On je od 2004. godine priredio i objavio obimnu "Antologiju srpske poezije", "Antologiju srpskog pjesništva 20. vijeka" i "Knjigu radosti, Antologiju srpskog pjesništva za djecu i o djeci". Za svako od ovih izdanja Bazilevski izveo je pravi podvig: samo za trotomnu "Antologiju srpske poezije" angažovao je 200 ruskih prevodilaca koji su svoj posao obavili besplatno.
Јuče se mogla čuti i anegdota da je prevodilac Andrej Osmolovski, pošto je doživio srčani udar, nazvao Bazilevskog telefonom i kazao mu: "Slušaj, hitna pomoć mi je pred vratima, preživljavam srčani udar, brzo piši, diktiraću ti prevod Disove pesme "Pijanstvo".
Međutim, Bazilevski je kao prelomni trenutak u bavljenju srpskom književnošću naveo godinu 1999. i vrijeme NATO bombardovanja Srbije.
- Bombardovanje vaše zemlje za mene je bio šok. Nisam mogao ništa da uradim, osim da sve više prevodim srpsku poeziju - rekao je Bazilevski. Među omiljene srpske pjesnike svrstava Lazu Kostića, Zmaja, Stevana Raičkovića i Dušana Radovića, Desanku Maksimović, a od ruskih pjesnika izdvaja Bloka.
Izdavačka kuća Vahazar objavljuje kontinuirano i almanah "Rusko-srpski krug" koji je svojevrsni most između srpske i ruske kulture, a u okviru rusko-srpske biblioteke objavljeni su prevodi poezije Radovana Karadžića, Miroslava Toholja, Rajka Petrova Noga, Đorđa Sladoja, Vitomira Nikolića, Brane Crnčevića, Dragana Dragojlovića, Mira Vuksanovića i drugih.
trenutno Bazilevski priprema Antologiju srpskog pjesništva od 11. do 19. vijeka, a posebno obraća pažnju i na srpsku poeziju stvaranu u Dubrovniku.