latinica  ћирилица
22/11/2015 |  18:00 | Autor: B92

Ekonomisti: Sljedeća godina posljednji rok za Hrvatsku

Glavni ekonomisti vodećih banaka su saglasni - Hrvatska će ove godine zabilježiti privredni rast, a prosječno očekivanje stope rasta iznosi 0,9 odsto.

Međutim, dok su očekivanja za ovu godinu vrlo ujednačena, najveći pesimisti među ekonomistima očekuje 0,8 odsto, a najveći optimisti 1 odsto za 2016.

Četiri od šest ekonomista očekuju isti ili brži rast 2016. nego 2015., a najveći optimisti očekuju 1,2 odsto, međutim njih dvoje predviđa usporavanje rasta na 0,5 odsto, navodi se u analizi Kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka.

Stopa nezaposlenosti će uz tako anemičan rast ostati na (pre)visokoj prosječnoj razini od 16,8% 2015. i zanemarivo nižih 16,4 odsto 2016.

Glavni pokretač rasta u očekivanjima ekonomista i dalje je izvoz. Očekuje se realan rast izvoza roba i usluga po prosječnoj očekivanoj stopi od 8 odsto 2015. i 5 odsto 2016. Investicije će tek od 2016. početi značajnije da doprinose rastu po prosječnoj stopi od 2,7 odsto.

Ekonomisti u 2016. očekuju ubrzanje rasta prosječnih plata na 1,1 odsto uprkos blagom oporavku inflacije. Nakon deflacije od 0,3 odsto u ovoj, očekuje se niska inflacija od 1,1 odsto u sljedećoj godini.

Negativan doprinos rastu očekuje se i od državne potrošnje. U 2016. očekuje se njen realan pad po stopi od 1,2 odsto zbog nužne fiskalne konsolidacije. Konsolidacija se očekuje nakon blagog rasta realne državne potrošnje za 0,2 odsto u ovoj godini (zbog pojačanog predizbornog trošenja).

Prosjek prognoza šest ekonomista uvjerljivo upućuje na to da Hrvatsku u idućoj godini ne očekuju finansijski poremećaji.

Određeni mali prostor za rast javnog duga koji neće narušiti stabilnost javnih finansija i finansijskog sastava i dalje je otvoren. Međutim, treba primijetiti da je rast spor i krhak zbog strukturnih problema. Nije dovoljno snažan da ozbiljnije smanji nezaposlenost. Ugušen je dugogodišnjim deficitima koji su javni dug i otplate kamata doveli do nivoa koji guši brži oporavak privrede.

Zbog toga je sljedeća godina zadnja (ili jedna od zadnjih) godina u kojima hrvatske vlasti još imaju vremena samostalno da sprovedu fiskalno prilagođavanje i strukturne promjene u cilju modernizacije hrvatske privrede.