Kako je Zemlja izgledala prije nekoliko stotina miliona godina?
Ipak, pojedini geolozi tvrde da su i prije Panageje, kontinenti bili razdvojeni, a prije toga spojeni u jednu veliku masu, poznatu kao Rodinia. Tim stručnjaka sada je analizirao mineralni sastav kamenja širom svijeta u pokušaju da mapiraju kretanje tektonskih ploča tokom istorije naše planete, pa su već stvorili model u kojem mogu da vide kako je sve izgledalo prije 500 miliona godina.
Sistem GPlates omogućuje korisnicima da besplatno proučavaju kretanje ploča u vrijeme daleko prije nego su Zemljom hodali ljudi. Naučnici predvođeni Dijetmarom Mjuleru sa Univerziteta u Sidneju, nadaju se da će nastaviti svoj rad sve do mapiranja Kenorlanda – prvog poznatog superkontinenta za koji se smatra da je postojao prije 2,4 milijarde godina.
Do sada su Mjuler i njegov tim "otišli" 750 miliona godina u prošlost, u doba kada je formirana Rodina. Planiraju da objave novo izdanje GPlatesa kada revolucionarnim programom stignu u period prije milijardu godina. Nadaju se da će nastaviti da idu unazad sve do vremena hlađenja tektonskih ploča. Međutim, javili su se problemi.
Tim je otkrio da dok su mogli da rade na nekim kretanjima kontinenata, proučavajući sličnosti između kamenja na različitim kontinentima, nisu mogli da pronađu dokaz za sve što im je trebalo. Pojedini dijelovi karte stoga su najbolja nagađanja zasnovana na osnovnim pravilima koja se odnose na tektonske ploče, kao što je da se ne pomjeraju više od dvadesetak centimetara godišnje.
Tim koristi superračunare da bi razradio najvjerovatniji put kojim su se kretali kontinenti, ali što se više u istoriji udaljavaju, rekonstrukcija je sve teža. Kada je Panagea dovršena, Mjuler je doveo doktoranta i eksperta za tektoniku, Endrjua Meredita kako bi počeli da rade na obliku Rodinije.
Međutim, imali su premalo upotrebljivih podataka. Meredit se fokusira na specifična područja planete tokom nekoliko miliona godina svakog dana, proučavajući akademska mišljenja o tektonici u pojedinim regijama, a potom prosuđuje kako su se kontinenti mogli kretati.
- To su mali koraci. Svaki se dan nešto napravi i ne čini mi se da sam uradio mnogo. A kada nakon nekoliko mjeseci pogledam unazad imam model koji lijepo napreduje - rekao je Meredit. GPlates je prvi ovakav model koji je dostupan javnosti.
Smatra se da pojedine naftne kompanije imaju modele koji bi mogli biti slični i koji im pomažu u tome da otkriju gdje bi se mogle pronaći naftne rezerve.