KOŠARAC: NEPRIHVATLjIVA SAMO OSUDA ZLOČINA NAD BOŠNjACIMA

"Upoznati smo da će u tekstu deklaracije biti osuđen samo zločin nad Bošnjacima u Srebrenici, što je za nas neprihvatljivo. Srebrenica se ne može izolovano posmatrati od drugih mjesta gdje je srpski narod postradao", rekao je Košarac medijima Republike Srpske poslije sastanka. Košarac misli da postoji dovoljno elemenata, dokaza i činjenica da se donese deklaracija univerzalnog karaktera kojom bi se osudili svi zločini nad građanima i narodima BiH. On je istakao da tu očigledno ima različitih mišljenja, a za Srpsku je definitivno neprihvatljiva konstatacija u prijedlogu deklaracije da je neophodno osuditi samo zločine nad Bošnjacima u Srebrenici. "Nismo ulazili u detalje i zvanične stavove Srbije, apostrofirajući da imaju pravo da u skladu sa poslovnikom Narodne skupštine i svim ostalim aktima donose akte važne za zemlju. Mi nismo imali namjeru da se petljamo i utičemo na zvanični Beograd na način da li oni mogu nešto uraditi ili ne. Srbija ima pravo da donosi deklaracije i rezolucije i to je njeno autonomno pravo", rekao je Košarac. Košarac je rekao da su u razgovoru sa Slavicom Đukić Dejanović ukazali na događaje u i oko Srebrenice, apostrofirajući na činjenicu da je počinjen zločin u Srebrenici, ali da je isto tako počinjen i zločin nad srpskim narodom u Srebrenici. Tim za koordinaciju aktivnosti za istraživanje ratnih zločina i traženje nestalih lica iz RS je iskoristio ovu priliku da prezentuje dokumentaciju koja potovrđuje da je srpski narod stradao u Srebrenici i okolini. "Donijeli smo nekoliko video-zapisa koji ukazuju da je bila osmišljenja aktivnost bošnjačke političke elite u to vrijeme sa predstavnicima međunarodne zajednice u projektovanju sukoba u i oko Srebrenice", rekao je Košarac i napomenuo da je srpski narod o tome u RS obaviješten i ima niz argumenata koji ukazuju da definitivno zločin nad srpskim narodom u BiH prošao nekažnjeno a naročito u Srebrenici. Košarac kaže da podaci da je u tom dijelu Podrinja stradalo 3.200 Srba, od kojih je 73 odsto civilno stanovništvo, zatim da ih je 12 800 trajno napustilo to područje, te da je 800 srpske djece ostalo bez jednog ili oba roditelja, pokazuje da je srpski narod stradao u tom kraju, a da za to još niko nije odgovarao. "Postavlja se jasno pitanje ko će osuditi zločin nad Srbima u Sijekovcu?", istakao je Košarac i naveo da je RS to učinila, ali da ne postoji spremnost Hrvatske da tako nešto uradi a mora se pomenuti da je izvršena agresija. Košarac je upitao ko će osuditi zločin nad Srbima u Sarajevu, navodeći da je više od 5 000 Srba stradalo u ovom gradu, da je bilo 126 logora. "Ne postoji politička spremnost FBiH da osude zločine nad Srbima, ističući da Federacija ne poštuje odluku Ustavnog suda BiH, gdje se traži da federalna Vlada formira komisiju za stradanje Srba u Sarajevu", kaže Košarac i dodaje da je pitanje i ko će biti odgovoran za stradanje 12 beba u banjalučkom porodilištu. Odgovarajući na pitanje da li je jasno da Srbija na ovaj način muslimanske žrtve stavlja ispred srpskih, Košarac je rekao da niko nema pravo dijeliti žrtve na nacionalnoj osnovi. "Svaka je žrtva jednaka, ma kom narodu pripadala. Treba potencirati na univerzalnom pristupu žrtvama ne nikako po nacionalnom osnovu. Mislim da i Republike Srpska u tom sektoru prednjači u odnosu na ostatak BiH. Nažalost, još niko od zvaničnika iz Federacije BiH (FBiH), izuzev nedavno /lider SDA/ Sulejman Tihić na jedan stidljiv način, nije priznao da je počinjen zločin u Dobrovoljačkoj ulici", rekao je Košarac. On je naveo da je problem u BiH što su u FBiH i dalje prisutne političke elite koje imaju ratnu prošlost i zato se u tom kontekstu Srpska i FBiH ne mogu složiti kada su u pitanju žrtve. Odgovarajući na pitanje da li će ovim biti poremećeni odnosi između Beograda i Banjaluke, Košarac je rekao da javnost treba da zna da građane RS jako raduje svaki napredak Srbije, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, da Srpska i Srbija imaju specijalne - paralelne veze i da postoji dobra komunikacija između institucija. "Naravno da postoje pitanja oko kojih se ne slažemo ali mislim da imamo jačih interesa i potreba za zajedničkim aktivnostima u narednom periodu", rekao je Košarac. Košarac je rekao da nakon današnjeg sastanka postoji "jedan oblik djelimičnog razočarenja", ali je na Srpskoj i Srbiji da i dalje nastavime aktivnosti upozoravanja svjetske javnosti o stradanju Srba u BiH. "To je za nas prioritetna aktivnost. Nema te deklaracije, te rezolucije ili bilo kog akta koji će nas osporiti u prezentaciji stavova o našem stradanju u BiH", rekao je Košarac. Prijedlog deklaracije o osudi zločina u Srebrenici koju je podnijelo 114 poslanika iz stranaka na vlasti, Za evropsku Srbiju, G17 plus, Partije ujedinjenih penzionera Srbije i Socijalističke partije Srbije, ušao je proteklog vikenda u skupštinsku proceduru. U prijedlogu teksta se navodi da Narodna skupština Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici u julu 1995., kako je to utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde, i očekuje da druge države bivše Јugoslavije na isti način osude i zločine počinjene nad Srbima.