Srbija "kolateralna šteta" sukoba Kitarovićeve i Kovača?

On je za hrvatski Telegram podsjetio da je posleij susreta premijera Srbije u tehničkom mandatu i predsejdnice Hrvatske bilo očekivano da Zagreb više neće postavljati dodatne uslove za otvaranje poglavlja 23 i 24 u pregovorima Srbije o članstvu u Evropskoj uniji.

“U diplomatskim krugovima u Briselu se vjerovalo da je Deklaracija, kao i otopljavanje odnosa Zagreba i Brisela poslije susreta Kitarovićeve i Vučića dokaz da će doći do saglasnosti o otvaranju dva pregovaračka poglavlja, ali se to nije desilo“, ocjenjuje Hedl.

Kaže da se iz izvora bliskih Pantovčaku taj potez Ministarstva spoljnih poslova objašnjava činjenicom da je izborna kampanja već počela, pa je i razumljivo pokazivanje mišića.

“Ne isključuje se i mogućnost da se radi o svojevrsnoj opstrukciji Mire Kovača, tehničkog ministra spoljnih poslova, zbog činjenice da nije bio uključen u hrvatsku delegaciju koja se sastala sa Vučićem“, piše Hedl.

Telegram je pisao da je bilo neobično što pored Kitarovićeve nije bilo Kovača, s obzirom na to da je uz Vučića stajao tehnički ministar spoljnih poslova Ivica Dačić.

“To se smatralo nekorektnim potezom Kitarovićeve, tim prije što je u hrvatskoj delegaciji, uz Kitarovićevu i njenog savjetnika za unutrašnju politiku Mate Radeljića, bio i Mate Granić, bivši šef hrvatske diplomatije i aktuelni savjetnik predsjednice za spoljnu politiku“, ocjenjuje Hedl.

Prema njegovim riječima, blokada Srbije se može tumačiti i kao Kovačevo pokazivanje ko je stvarno šef u međunarodnim odnosima, bez obzira na to što je ustavno ovlašćenje predsjednika države da učestvuje u kreiranju spoljne politike.

“Da naročite ljubavi između hrvatske predsjednice i ministra spoljnih poslova nema, ne dokazuje samo odnos prema Beogradu, već i ranija opaska Kitarovićeve koja se kritički osvrnula na stanje u hrvatskoj diplomatiji, što je bila i indirektna poruka Kovaču kako se sa Pantovčaka gleda na njegov rad“, piše Hedl.

On podsjeća i da je Kitarovićeva u intervjuu pozvala Kovača da poslije sto dana vlade konačno uradi nešto u “toj“ diplomatiji.

“Kovač sasvim sigurno nije bio srećan zbog te izjave, a još manje zbog činjenice da je nepozivanjem na sastanak sa Vučićem i delegacijom Srbije praktično bio ponižen“, dodaje Hedl.

Prema njegovim riječima, u kancelariji predsjednice Hrvatske su zadovoljni što “aktivna“ blokada Srbije od strane hrvatske diplomatije nije izazvala žestoke reakcije u Srbiji.

“Oni vjeruju da Beograd razumije da je u Hrvatskoj već počela predizborna predizborna kampanja. Ali, tamo, u Beogradu, oštro je reagovao jedino predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, što se tumači indirektnom kritikom upućenom Vučiću, kako bi mu se poručilo da njegov susret sa Kitarovićevom i potpisana deklaracija nemaju nikakav učinak. Nikolić je uvrijeđen što do njegovog planiranog susreta ovog proljeća sa Kitarovićevom nije došlo, a njegova savjetnica Stanislava Pak je izjavila da su o pripremi susreta Vučić – Kitarović u kabinetu predsjednika Srbije saznali iz medija“, zaključuje Hedl.