Srpski pisci polako ali sigurno osvajaju ruske čitaoce
"Mi smo specijalno za ovaj događaj donijeli četiri knjige, među kojima i zbornik posvećen bivšoj Јugoslaviji. To je djelimično autorsko izdanje jer pripada jednom autoru, odnosno našem istaknutom prevodiocu Olgi Protasovoj. Tu su predstavljena imena nekoliko jugoslovenskih pisaca, poput Ive Andrića i Veljka Petrovića.
To je knjiga kojom se ponosimo, jer je izašla u seriji naslova posvećenih umjetničkom prevođenju", rekao je u razgovoru za Sputnjik zamjenik generalnog direktora "Rudomina" Venjamin Astrahancev.
„Rudomino“ je pokrenuo i ediciju „Srpska riječ“, u okviru koje je objavljena knjiga priča savremenih srpskih pisaca pod naslovom „Uhvati zvezdu padalicu“.
„Oni su prvi put predstavljeni ruskim čitaocima. Ova malena knjiga je imala veliki odjek u Rusiji, odnosno među onim ljudima koji su upoznati sa srpskom kulturom i književnošću. Ona je veoma važna u korpusu jugoslovenske, i evropske, i slovenske književnosti. U ediciji ’Srpska riječ’ preveli smo i knjigu Mihajla Pantića ’Staromodni manir udvaranja’, dok smo u izuzetnoj ediciji ’Sto slovenskih romana’ objavili knjigu Gorana Petrovića, nesumnjivo najpopularnijeg savremenog srpskog pisca u Rusiji“, naveo je Astrahancev.
Na pitanje u čemu je tajna popularnosti Petrovića među ruskim čitaocima, Astrahancev objašnjava da se ime ovog autora našlo na listi velikih ruskih izdavača, poput „Amfore“ i „Azbuke“, koji objavljuju djela u ogromnim tiražima.
Zamjenik generalnog direktora Centra knjige „Rudomino“ Venjamin Astrahancev obraća se pristunima na Sajmu knjiga „Devedesetih godina u Rusiji je postmoderna književnost bila veoma tražena. Kada se završila epoha socrealizma, svi su se bacili na čitanje nove književnosti, a Goran Petrović se našao u tom krugu. Zbog toga je njegovo ime poznato“, objašnjava Astrahancev.
Ruski izdavač se nada da će i ime Mihajla Pantića odjeknuti među ruskim čitaocima.
„Mi ćemo učiniti sve što možemo da se to dogodi, ali sudbina knjige je veoma neizvesna, nikada ne znate šta će se dopasti čitaocima. Mnogo toga zavisi od napora izdavača i distributera, ali i od mnogih drugih stvari. Kada bismo mogli da predvidimo uspjeh knjige, ne bi ni bilo ovakvih pitanja“, navodi Astrahancev.
Prema njegovim riječima, „Rudomino“ planira da nastavi objavljivanje knjiga u ediciji „Srpska riječ“, kao i u ediciji "Sto slovenskih romana", koju u Srbiji objavljuje beogradski „Arhipelag“, a koja podrazumijeva objavljivanje po sto knjiga slovenskih pisaca u svakoj od slovenskih zemalja. Naš sagovornik posebno je ponosan na dizajn knjiga „Rudomina“.
„Ozbiljnu pažnju posvećujemo spoljnom izgledu knjige. Naše knjige nisu usmjerene na masovnu čitalačku publiku, zbog čega ćete u našem dizajnu teško pronaći kič. Naše knjige su uvijek veoma estetski urađene, s velikom ljubavlju prema knjizi, autoru i prevodiocu“, naglašava Astrahancev.
Biblioteka „Rudomino“ je veliki internacionalni kulturni istraživački centar, nastao na temelju Neofilološkog instituta, nakon čijeg ukidanja 1921. godine je na inicijativu Margarite Ivanovne Rudomino nastala Neofilološka biblioteka, koja je 1924. preimenovana u Biblioteku inostrane literature.
Od 1991. biblioteka nosi ime svog osnivača i dugogodišnjeg direktora M. I. Rudomina. Ova biblioteka raspolaže velikim fondom strane literature i predstavlja međunarodni kulturni centar, mjesto susreta i živog razgovora predstavnika različitih zemalja, naroda, kultura, jezika, konfesija.
Poznati ruski pisci na Beogradskom sajmu knjiga Izdavački centar „Rudomino“ objavio je u proteklih godinu dana knjige: „Uhvati zvezdu padalicu“ (Antologija savremene srpske priče), „Sitničarnica Kod srećne ruke“ Gorana Petrovića, „Ovoga puta o bolu“ Mihajla Pantića, „Grobnica za Borisa Davidoviča“ Danila Kiša, a u planu je objavljivanje još tri knjige srpskih autora do kraja godine. Nagradu „Dositej Obradović“ već 10 godina zajedno dodjeljuju Zadužbina "Dositej Obradović", Ministarstvo kulture i informisanja Srbije i Sajam knjiga u Beogradu, a odluku o dobitniku za 2016. godinu donio je žiri u sastavu Radomir Putnik, Zoran Hamović, Marko Nedić i Gojko Božović.
Prethodni dobitnici nagrade su: „Vizer Ferlag“ iz Beča (2007), „Gaia Edision", Bordo (2008), „Јelenkor“, Pečuj (2009), „Zandonai Editore“, Rovereto (2010), „Ciela“, Sofija (2011), „Kaligram“, Bratislava (2012), „Piramida“, Lavov (2013), „Ikona“, Skoplje (2014), „Akantilado“, Barselona (2015).
Izvor: Sputnik