Vašington post: Da li će u 2017. nastati novi svjetski poredak?

Semjuelson navodi da je nakon kolapsa Sovjetskog Saveza postalo moderno da se o SAD govori kao o jedinoj svjetskog supersili.

Kada je riječ o njenoj vojnoj snazi, nijedna država joj nije bila ni blizu, a činilo se da je Zalivski rat dokazao to. Јeste, nekoliko zemalja je imalo nuklearno oružje, ali njegova upotreba nije dolazila u obzir jer su svi bili svjesni da u takvom ratu ne bi bilo pobjednika.

Veliki broj zemalja, u nadi da će imati ekonomski rast, krenuo je putem američke globalizacije, a svi su vjerovali da će "paks amerikana" dovesti do opšteg mira i stabilnosti u ratovima izmučenom svijetu.

"Ali to se nije desilo. Očigledno je da gore navedene vizije više ne opisuju svijet u kome živimo, ako su ga ikada ranije uopšte i opisivale", navodi Semjuelson.

Prema njegovim riječima, ekonomije širom svijeta su u zastoju. U SAD, Kini, Njemačkoj rast je daleko manji u odnosu na nivo na koji su te države navikle, a taj trend prenio se i na "manje igrače".

Kolumnista piše i da su globalizacija i slobodna trgovina postali ozloglašeni zbog otpuštanja stotina hiljada radnika, smanjivanja plata i to sve u takozvanim "civilizovanim društvima i državama", da je broj penzionera sve veći, a da države sve teže isplaćuju njihov teško zarađeni novac.

"Јavno mišljenje, umjesto da jača demokratske ideale, okrenulo se ka ekonomskom populizmu i nacionalizmu (zdravo Bregzite, zdravo Donalde). Priča o jedinoj svjetskoj supersili takođe je tužno pala u vodu", piše Vašington post.

Ako je moć sposobnost da dobiješ ili uzmeš šta god poželiš, po tom standardu Kina i Rusija su i te kako velike sile, a Amerika i ne baš.

Semjuelson ocjenjuje i da je nuklearni konsenzus jedna velika laž. Sjeverna Koreja ima atomsko oružje, Iran bi uskoro mogao da ga razvije. Što ga više zemalja posjeduje, veća je šansa da neko pritisne kobno dugme.

Na šta SAD nisu računale?

Poslije Drugog svjetskog rata, SAD su razvile globalnu strategiju. Amerika bi vojno štitila svoje saveznike, a istovremeno se nadala da bi mir promovisao prosperitetna, stabilna i demokratska društva, piše Vašington post.

Po toj strategiji, društva bi sama odbacila komunizam, psihološki i politički. Uprkos brojnim promašajima, ta strategija je generalno uspela. Evropa i Јapan su ponovo izgrađeni, SSSR je propao, a komunizam je bio diskreditovan.

Identičan sistem SAD su planirale da primjene poslije kraja Hladnog rata.

Međutim, na šta nisu računale jeste reakcija drugih država i kompleksnost koju sa sobom nosi istorija.

Kolumnista je ocijenio i da je zanimljivo i to što su smanjenju moći SAD nerjetko doprinosili njeni lideri.

Prema njegovim riječima, nadmeno uzdržavanje odlazećeg američkog predsjednika Baraka Obame od vojne reakcije je i te kako evidentno na primjeru Sirije, gdje glavnu riječ ima ruski predsjednik Vladimir Putin, a poslije Obame na red dolazi Donald Tramp koji prijeti uvođenjem visokih tarifa na uvoz robe iz Kine i Meksika.

"Postoji i šira slika. U svojoj knjizi 'Svjetski poredak' čuveni Henri Kisindžer piše da je svijet u najvećoj opasnosti onda kada međunarodni poredak prelazi iz jednog sistema u drugi - 'Ograničenja nestaju, a polje je otvoreno za neumoljive glumce koji imaju najveću želju za širenjem. Sve dok se ne uspostavi novi sistem, postojaće samo jedan vladar - haos'", zaključuje kolumnista.