Nikolić: Za suštinsku autonomiju, nikada za nezavisnu državu Kosovo (FOTO/VIDEO)
Ovaj datum značajan je i kao Dan ustavnosti Srbije, jer je 1835. donesen Sretenjski ustav, prvi ustav Srbije i jedan od najmodernijih, najdemokratskijih i najliberalnijih ustava svog doba.
Svečanom prijemu povodom Dana državnosti Srbije - Sretenja, prisustvovao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Među visokim zvanicama u Beogradu bili su i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poručio je na prijemu da je Srbija spremna na dogovor u vezi sa Kosovom i Metohijom, a ne na ucjene i ne na gotova rješenja onih koji bi da mimo međunarodnog prava i pravde i mimo istine kradu i sakate "našu kuću i trećinu suverene države Srbije".
"Čak i kada proganjaju svakog ko je druge vere i nacije, čak i kada ruše i pale hrišćanske svetinje, čak i tada spremni smo na razgovor, ne na ucjene. Spremni smo na dogovor, ne na gotovo rješenje, spremni smo na suštinsku autonomiju u okviru Srbije, nikada na nezavisnu državu Kosovo", rekao je Nikolić obraćajući se okupljenima.
On je naglasio da nema uzmicanja, ni povlačenja pred formiranjem zajednice srpskih opština u okolnostima kada, kako je rekao, ima samo nečasnog istupanja prištinskih vlastodržaca i pređutkivanja međunarodne zajednice koji bi trebali da budu garant dogovorenog i kojoj je Srbija vjerovala.
Nikolić je upozorio da Srbija i danas živi svoja viševjekovna iskušenja i stradanja i prolazi kroz njih sa više ili manje uspjeha vođena osobinama koje simbolizuju Karađorđe Petrović i Miloš Obrenović.
On je ukazao da je Sretenjski ustav koji je napisan prije dva vijeka, a koji Srbija danas slavi, nosilac ideje na kojoj danas počiva većina ustava modernih država, ali i EU.
U okviru obilježavanja Dana državnosti, predsjednik Srbije je ranije danas uručio odlikovanja istaknutim ličnostima i institucijama i položio vijenac na spomenik Neznanom junaku na Avali.
Upisao se u spomen knjigu i poručio da je Srbija danas mirna i slobodna zemlja.
"Danas je 15. februar 2017. godine. Srbija je mirna i slobodna zemlja. Nismo bogati ali se polako podižemo. Vodimo samostalno svoju politiku, imamo mnogo prijatelja na svim stranama svijeta. Vojno smo neutralni, Srbija je živjela i poslije vas, živjeće i posle nas. Uvijek za novu djecu", upisao je predsjednik Srbije.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović poručio je da Dan državnosti Srbije obilježavaju i Srbi u Republici Srpskoj, jer ga doživljavaju kao zajednički praznik.
On je na Oplencu kod Topole, na državnoj ceremoniji obilježavanja Dana državnosti Srbije, rekao da je srpski narod kroz istoriju bio podložan oduzimanju slobode i dostojanstva, te da je uvijek bio prinuđen da se bori samo za ono što mu pripada - pravo na život, porodicu, slobodu i dostojanstvo.
"Nažalost, ta istorija se ponavlja. To smo imali i u Prvom i u Drugom svjetskom ratu, ali i devedesetih godina prošlog vijeka kada je srpski narod u BiH, pomognut maticom Srbijom, došao do slobode i stvaranja Republike Srpske", dodao je Savanović.
Prema njegovim riječima, na Republiku Srpsku i danas se vrše određeni pritisci iz okruženja, čime se osporava njeno pravo na dostojanstvo, slobodu i život.
"Moramo biti oprezni zbog eventualne mogućnosti da se opet nešto dogodi, ali najbolji odgovor za to jeste okrenuti se radu, stvaranju, razvoju ekonomije i jedinstvu srpskog naroda", smatra Savanović.
U Crkvi Svetog Đorđa na Oplencu kod Topole državnu ceremoniju obilježavanja Dana državnosti Srbije - Sretenje, predvodila je predsjednica Narodne skupštine Srbije Maja Gojković, koja je istakla da danas ne postoji važniji zadatak od borbe za uspješniju i moderniju Srbiju.
Ona je položila vijenac i odala počast na grobu vožda Karađorđa, na koji su vijence položili i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin, ministar odbrane Srbije Zoran Đorđević, delegacija Vojske Srbije, te ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske Milenko Savanović.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin izjavio je danas da je Srbija ustancima izborila svoje pravo na ustave, na slobodu, kao i pravo da odlučuje sama o sebi i o tome ko su joj prijatelji, a ko neprijatelji.
On je poručio da to pravo Srbija neće dati nikome i da to pravo neće napustiti ni zbog bilo čega, ni zbog bilo koga.
"Sloboda je reč koja opisuje Srbiju", rekao je Vulin novinarama nakon obilježavanja Dana državnosti Srbije na Oplencu, prenose beogradski mediji.
"Na nama je i danas da stvaramo bolju i snažniju Srbiju, u kojoj vredi živeti, a ne samo Srbiju za koju vredi samo umirati", naglasio je Vulin.
Sinoć je u Banjaluci, povodom Dana državnosti Srbije, organizovan svečani prijem. Sa tog skupa je poručeno da je saradnja Republike Srpske i Srbije dobra, ali da se i u budućnosti mora raditi na njenom jačanju.
Dan državnosti Srbije obilježava se kao znak sjećanja na početak Prvog srpskog ustanka 1804. godine u Orašcu, ali i na dan kada je 1835. godine u Kragujevcu donesen takozvani Sretenjski ustav. Taj dokument označio je početak savremene državnosti.
Dan državnosti Srbije slavi se na Sretenje kao znak sjećanja na 15. februar 1804. godine kad je u Orašcu počela borba za konačno oslobođenje od petovijekovnog ropstva pod Turcima.
Ubrzo poslije toga Srbi su ušli u otvoreni rat sa Turskom, čiju su vojsku nekoliko puta potukli. Najveće pobjede ustanici su izvojevali kod Ivankovca 1804. godine, na Mišaru i kod Deligrada 1805. godine.
Slom ustanka počeo je 1812. godine, pošto su Rusi morali da se povuku zbog Napoleonovog pohoda na Moskvu.
Potpisan je Bukureški mir kojim je bilo predviđeno da Srbija dobije autonomiju i da se Turci vrate u Beograd. Te uslove Srbi nisu htjeli da prihvate.
Poslije toga, turska vojska napala je oslobođenu teritoriju iz tri pravca. Otpor srpskih ustanika slomljen je padom Beograda 7. oktobra 1813. godine.
Iako ugušen, Prvi srpski ustanak utro je put za dalju borbu Srba za oslobođenje, koja je nastavljena dvije godine kasnije podizanjem Drugog srpskog ustanka u Takovu.
Na Sretenje, 1835. godine, knez Miloš Obrenović proglasio je prvi srpski ustav i jedan od prvih demokratskih ustava u Evropi.
Tvorac jednog od najliberalnijih evropskih ustava tog vremena je Dimitrije Davidović, učeni Srbin iz Austrije i knežev sekretar.
U njemu su bile izražene potrebe srpskog društva za emancipacijom, razbijanjem feudalnih ustanova i autokratske vladavine.
Ovaj datum je uzet kao početak stvaranja moderne srpske države i kao nacionalni praznik se slavi od 2001. godine.
Izvor: RTRS/Agencije