Vašington traži izvještaje o rusko-srpskoj vojnoj saradnji
"Mjera koju je Predstavnički dom danas usvojio dio je Zakona o nacionalnoj odbrani 2018", saopštio je Endžel.
On je dodao da SAD moraju pažljivije da analiziraju rusko-srpske vojne veze i procijene njihove posljedice po američku nacionalnu bezbjednosnu politiku i članstvo Srbije u NATO-ovom "Partnerstvu za mir", kao i posljedice po susjede Srbije.
On je naveo da je Rusija nedavno poklonila Srbiji oružje vrijedno 600 miliona dolara, uključujući šest borbenih aviona mig-29 falkrum, 30 tenkova T-72 i 30 oklopnih izviđačkih vozila BRDM-2.
Ovaj kongresmen iz države Njujork napominje da Srbija sada traži sisteme protivvazdušne odbrane S-300 ruske proizvodnje, prenosi Sputnjik.
"Iskreno, sve me više brinu izbori koje Beograd pravi kada je riječ o vojnim i bezbjednosnim pitanjima. Zato sam i napisao današnji amandman", rekao je Endžel.
On smatra da će predstojeći sastanak američkog potpredsjednika Majka Pensa s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 17. jula, biti dobra prilika da SAD iznesu svoju zabrinutost zbog pravca u kom Beograd ide kada je riječ o bezbjednosnoj politici.
Glas Amerike ocjenjuje, da je susret Vučića sa Pensom u Americi prilika da se veze Beograda sa Vašingtonom učvrste, ali i da se razgovara o pitanjima koja muče administraciju SAD, prije svih - na čijoj je strani Beograd.
Luk Kofi iz fondacije Heritidž, koja je ideološki bliska novoj administraciji SAD, kaže da bi Bijeloj kući savjetovao da Srbiji prenese snažnu poruku da se odluči da li želi da ima konstruktivnu ulogu u regionu i posveti se evroatlantskim integracijama, ili će i dalje da "flertuje" sa Rusijom.
"Srbija mora biti opreznija u spoljnopolitičkim odlukama. Možete imati dobre odnose s Rusijom i ako nemate humanitarni centar, i ako ne učestvujete u zajedničkim vojnim vežbama ili ne organizujete sastanak lidera Republike Srpske i /ruskog predsjednika Vladimira/ Putina na svojoj teritoriji. Srbiji se mora staviti do znanja da smo svega toga svjesni", kaže Kofi.
Јanuš Bugajski, iz Centra za analizu evropske politike, smatra da je krajnje vreme da Srbija odluči kome će se prikloniti - Zapadu ili Rusiji.
"Crna Gora je odabrala, Makedonija je odabrala, sve zemlje u regionu su odabrale da budu ili dio NATO ili zapadnog svijeta, i odbace uticaj Rusije", kaže Bugajski.
Potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson ocijenio je da je Srbija ta koja će donijeti konačnu odluku o tome šta će uraditi sa ruskim humanitarnim centrom u Nišu, te ističe da je pitanje za SAD kako da i one ostanu prisutne u jugoistočnoj Evropi.
"Predlažem da prisustvo američkih trupa u okviru KFOR-a i Bondstila ne bude privremeno, već stalno, kako bi bilo jasno da Amerika kao sila ostaje tu i ubuduće", kaže Vilson.
Izvor: SRNA