latinica  ћирилица
08/08/2017 |  14:32 ⇒ 14:33 | Autor: RTRS

U Beogradu obilježeno 88 godina od smrti Arčibalda Rajsa

Polaganjem vijenaca na spomenik Arčibaldu Rajsu i prigodnim obraćanjem, danas je u Topčiderskom parku u Beogradu obilježeno 88 godina od smrti ovog humaniste i prijatelja srpskog naroda i Srbije.
Dr Arčibald Rajs (Tekst i fotografije Muzej žrtava genocida) -
Dr Arčibald Rajs (Tekst i fotografije Muzej žrtava genocida)

Generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković rekao je da je Rajs, od dolaska u Srbiju 1914. godine pa sve do smrti 1929. godine, ponavljao istinu o stradanju Srba, ali i svjedočio o njihovoj albanskoj golgoti, vaskrsavanju srpske države na Krfu, proboju Solunskog fronta i oslobođenju zemlje.

- Srbi ne treba da se sjećaju Rajsa samo po njegovom profesionalnom pozivu i etici koja je dokazana u tom periodu kada je kao kriminolog postupao u Srbiji, najviše na prostoru Mačve, Podrinja, kao i cijele zapadne Srbije, već treba i da žive kroz poruke iz njegovog čuvenog spisa "Čujte Srbi - čuvajte se sebe", odnosno da upoznaju sebe da bi mogli da rješavaju najveće probleme - poručio je Selaković, prenose beogradski mediji.

Zamjenik gradonačelnika Beograda Andreja Mladenović izjavio je da Grad aktivno sarađuje sa udruženjem koje njeguje djelo Arčibalda Rajsa i nastoji da mu se oduži tako što neke ulice i institucije nose njegovo ime.

- Rajs je čovjek koji je puno vrijedio u svom vremenu i jedan od stranaca koji su bili vezani za Srbiju i mnogo joj pomogli - rekao je Mladenović i podsjetio da je upravo Rajs postavio temelje srpske kriminološke i forenzičke nauke, te da je i prošao albansku golgotu i povratka u Srbiju, probijajući Solunski front.

Predsjednik Udruženja potomaka solunskih ratnika "Dr Arčibald Rajs" Miroslav Đolović kaže da nema onoga ko je htio da i malo pronikne u istoriju srpskog naroda, a da nije razgovarao o Arčibaldu Rajsu - prijatelju Srba za sva vremena.

Švajcarski forenzičar, publicista, doktor hemije i profesor na Univerzitetu u Lozani Arčibald Rajs istakao se kao kriminolog radom na istraživanju zločina nad srpskim stanovništvom u vrijeme Prvog svjetskog rata.

U Srbiju je došao da istražuje zločine austrougarske, njemačke i bugarske vojske nad civilnim stanovništvom, na poziv srpske vlade 1914. godine.

Pred kraj života objavio je svoj ratni dnevnik u knjizi "Šta sam vidio i proživio u velikim danima", a prije toga objavio je "Pisma sa srpsko - makedonskog fronta", dok je kao svoje posmrtno zavještanje srpskom narodu ostavio neobjavljen rukopis knjige "Čujte Srbi!".

Izvor: SRNA