latinica  ћирилица
14/10/2017 |  18:30 ⇒ 20:17 | Autor: RTRS

Sastanak kod Dodika- produžiti rok za referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH! (VIDEO)

U Palati Republike održan je konsultativni sastanak nakon izricanja oslobađajuće presude Naseru Oriću.
Sastanak kod predsjednika Srpske - Foto: RTRS
Sastanak kod predsjednika SrpskeFoto: RTRS

Opozicija se nije pojavila, ali jesu predstavnici institucija i udruženja žrtava rata.

Zaključeno je da je stanje u pravosudnim institucijama BiH neodrživo i da Sud i Tužilaštvo BiH generišu međunacionalnu mržnju.

Zbog toga je potrebno održati posebnu sjednicu Narodne skupštine o radu ovih institucija, donijeti novi zakon o Sudu i Tužilaštvu BiH, ali i produžiti rok za održavanje referenduma.

Predsjednik Srpske, Milorad Dodik, rekao je da je za sve navedene odluke potrebno obezbijediti potpuno jedinstvo u Republici Srpskoj, uključujući i saglasnost opozicije, jer, kako je rekao, postoje teme koje prevazilaze svaku političku i ličnu razliku, pogotovo sujetu, a ovo je jedna od njih.

- Pozivam opoziciju da podrži održavanje referenduma sa predloženim izmjenema u roku od 10 dana, a ukoliko je ne bude,  odluku o referendumu treba privremeno povući do postizanja konsenzusa u Srpskoj, rekao je Dodik.

Dodik je naglasio da u međuvremenu treba podržati inicijativu da se organizuje potpisivanje petiije sa pitanjem identičnim referendumskom o Sudu i Tužilaštvu i da se obezbijedi najmanje 500.000 potpisa.

Na sastanku je konstatovano i da bi povlačenje sudija i tužilaca Srba iz Suda i Tužilaštva BiH bilo najdjelotvornije rješenje u ovoj situaciji, ali da je ono realno održivo i moguće samo ukoliko za takav potez dobiju podršku predstavnika Srpske u institucijama BiH.

- Pozivamo Srbe u institucijama BiH da zatraže i podrže njihovo povlačenje sve do donošenja novog zakona o Sudu BiH i novog zakona o Tužilaštvu BiH, te da se do tada obustavi svako odlučivanje u institucijama BiH, dodao  je predsjednik Srpske.

Učesnici sastanka još jednom su ponovili da su pred pravosuđem BiH za ratne zločine osuđivani uglavnom Srbi, a da su brojni zločini nad Srbima u Kupresu, Sijekovcu, Dobrovoljačkoj, Tuzlanskoj koloni, Bradini, Bratuncu i drugim mjestima ostali nekažnjeni.

Nedopustiva je, kažu, i praksa da se u Sudu BiH nalaze sudije sa kriminalnom prošlošću, a od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta zatraženo je da iz sudova odstrani svakog ko ima dodira sa pravosudnim institucijama iz perioda rat

Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić rekao je da su pojedine sudije iz pravosudnih institucija BiH za vrijeme rata bile i u kasarni "Viktor Bubanj", u kojoj je on bio zarobljen.

Dukić je rekao da su u logoru bile sudije Ismet Memeldžija, Galib Smajić, Davorin Јukić, Idriz Kamenica, sudija Marković, Šaban Maksumić, Amir Јaganjac i Mirso Savo.

"To je zabilježio Međunarodni komitet Crvenog krsta. Zajedno sa mnom tu su bila još 53 zarobljenika, a sudije su imale posebne prostorije u kojima su boravili od 1991. do 1995. godine", rekao je Dukić.

Svi zaključci doneseni su jednoglasno i podržani od svih udruženja koja okupljaju žrtve rata. Presuda Naseru Oriću bila je, kažu, kap koja je prelila čašu kada je u pitanju povjerenje u BH pravosuđe.

- U Sud i Tužilaštvo, onakvo kakvo je danas, mi više ne vjerujemo. Sudu i Tužilaštvu, kakvo je danas, nećemo dozvoliti da više presuđuje, istakla je Radojka Filipović, predsjednik Udruženja porodica poginulih i nestalih civila opštine Bratunac.

Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Božica Živković-Railić navela je da su presude Suda BiH izvor i jačanje mržnje među narodima u BiH.

Ona je upitala kako je moguće da poslije 25 godina porodice u Srpskoj ne mogu da nađu svoje poginule, niti da niko ne odgovara zbog zlostavljanja žena i djece.

Učesnici su predložili Narodnoj skupštini da od visokog predstavnika u BiH zatraži da, u skladu s Dejtonskim sporazumom, dostavi izvještaj o svom radu na razmatranje parlamentu, u roku od 30 dana. Z

aključeno je da se neće pristati na naknadnu ustavnu verifikaciju bilo koje od prenesenih nadležnosti Republike Srpske na nivo BiH, i da je što skorije potrebno da se u Krivičnom zakonu Srpske utvrdi krivična odgovornost za nepoštovanje sprovođenja odluka institucija Srpske na nivou BiH.

Dogovoren je i još jedan sastanak, u roku od 30 dana, na kojem bi bilo konstatovano šta je od navedenih zaključaka sprovedeno.