Razgovori Brisela i Londona o Bregzitu još u ćorsokaku
Skoro pola godine od kad su počeli, pregovori o uslovima razvoda Velike Britanije i EU, još uvijek su u ćorsokaku. Glavne tačke sporenja su prava građana i granica sa Irskom i račun koji Britanija treba da plati na izlasku. London odbija da se izjasni da li će platiti obaveze preuzete prije odluke o Bregzitu. Uoči samita Tereza Mej poslala je pomirljivu poruku da će svi građani EU moći da ostanu u Velikoj Britaniji.
"Potrebno je hitno postići sporazum o pravima građana, ali na ovom samitu govorićemo i o našoj budućoj saradnji u odbrani, bezbjednosti i borbi protiv terorizma", ističe britanska premijerka Tereza Mej.
Razgovore o budućim ekonomskim odnosima Evropljani će prihvatiti možda tek na skupu u decembru, ako do tada budu jasni uslovi izlaska.
Bregzit bi mogao da pokaže da su pregovorio izlasku jedne zemlje iz EU možda još kompleksniji i teži nego pregovori o pristupanju. Problem je što su oročeni na dvije godine. Ako do marta 2019. ne bude dogovora, odnosi EU i Velike Britanije mogli bi da se nađu na potpuno nepozatoj teritoriji.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk želi razgovor o Evropi poslije Bregzita i od EU lidera očekuje dogovor o programu reformi Unije u sljedeće dvije godine, nakon prijedloga koji su nedavno iznijeli predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Јunker i francuski predsjednik Emanuel Makron.
"Podržavam prijedlog Donalda Tuska da formulišemo reformsku agendu EU lidera na osnovu inicijativa koje smo podnijeli i da pokrenemo naš zajednički evropski projekat", napominje Makron.
Tuskov prijedlog predviđa da EU lideri presjeku Gordijev čvor osjetljivih reformi evrozone i migracije kao i seriju tematskih samita od kojih će jedan u maju u Sofiji biti posvećen Zapadnom Balkanu.
Izvor: RTS