Zemlja u vlasništvu Republike i dalje bez mogućnosti zakupa
"Zbog ovo malo zemlje, Bijeljina će izgubiti 9.000 KM prihoda godišnje, ali nećemo se sukobiti sa nekoliko stotina nezadovoljnih poljoprivrednika", rekao je šef Kluba odbornika SDS-a Јovan Gajić.
Gajić je naveo da je ogromna većina od 33.000 hektara kvalitetne zemlje već prije 10 godina data u koncesiju i zamjerio što Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske određuje pravila za podjelu zemlje koju lokalna vlast treba da sprovede.
Prema njegovim riječima, odluka o podjeli zemlje prema postojećem pravilniku bila bi usmjerena protiv nekoliko stotina ili hiljada poljoprivrednika u Semberiji.
Predsjednik Skupštine grada Slaviša Marković rekao je novinarima da ova odluka nije dobila saglasnost ni skupštinske Komisije za poljoprivredu, zbog brojnih primjedaba na utvrđeni pravilnik i način bodovanja.
On je najavio da će od resornog ministarstva skupštinskim zaključcima tražiti da budu izmijenjeni uslovi za dodjelu zemljišta.
Šef opozicionog Kluba odbornika SNSD-a Nedeljko Ćorić rekao je da se samo u Bijeljini ovaj problem pokušava prebaciti na resorno ministarstvo, iako je pravilnik isti i primjenjuje se u svim opštinama i gradovima Republike Srpske.
"Odluka o dodjeli 233 hektara poljoprivrednicima odgađa se u lokalnom parlamentu više od godinu dana, a niko ne govori da Bijeljina ima na raspolaganju oko 900 hektara površina koje nisu izdate u koncesiju, već se obrađuju na nelegalan način i koriste ih neki ljudi nelegalno", naveo je Ćorić.
On je izrazio sumnju da je današnje odbijanje odluke u interesu onih koji štite te nelegalne korisnike zemlje.
Odlukom je bilo predviđeno da zakup traje deset godina, uz maksimalno deset hektara po pojedinačnom zakupcu, a godišnja cijena zakupa jednog hektara je od 120 KM za prvu klasu zemljišta, do 60 KM za zemljište šeste, sedme i osme klase.
Nezavisni odbornik Mićo Živić izjavio je novinarima da bi o podjeli zemlje trebalo odlučivati tek nakon opštih izbora, dok je odbornik Pokreta Uspješna Srpska Ljubiša Petrović naveo da zemlju treba davati u zakup tek nakon što se riješi problem restitucije i vraćanja zemlje onima kojima ona pripada.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić izjavio je da Bijeljina "nije adresa za ovu priču" i da je sramotno što se obaveze sa ministartsva i države prebacuju na lokalnu zajednicu.
"Nema tu odgovornosti Gradske uprave. Niti je zemljište naše, niti mi radimo restituciju, niti sam ja ikome dao ugovor. Postoji problem da su neki ljudi ušli u posjed zemlje po osnovu restitucije sa rješenjem koje nije pravosnažo ili misleći da imaju pravo jer im je to djedovina, neki možda i nelegalno, ali niko nema naše rješenje i nije naš posao da to radimo", rekao je Mićić.