Gradiška: Obilježavanje 23 godine egzodusa Srba iz zapadne Slavonije (FOTO/VIDEO)
"Ako nemamo državu, nismo slobodni. U kakvom teškom položaju su Srbi najbolje vidimo u Federaciji BiH, Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Makedoniji i samoproglašenom Kosovu", rekao je Dodik u obraćanju nakon što je služen pomen i položeni vijenci kod spomen-ploče srpskim žrtvama zapadne Slavonije ispred Crkve Presvete Bogorodice u Gradišci.
On je istakao da je neophodno čuvati Republiku Srpsku koja je stvorena kao vapaj za slobodom, u kojoj danas žive i Srbi protjerani iz zapadne Slavonije.
"Moramo biti jedinstveni, jer ne postoje bosanski i hrvatski Srbi", poručio je Dodik.
On je podsjetio da za srpske žrtve još nema pravde, što je vidljivo iz slučaja hapšenja nekadašnjeg komandanta Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifa Dudakovića koji nije zadržan u pritvoru iako postoje relevantni dokazi da je počinio ratne zločine nad Srbima.
"Zato je potrebno da jačamo našu Republiku i ne smijemo popustiti ni na jednom mjestu. Srpska je danas stabilna i vjerujem u njenu budućnost", naglasio je Dodik.
On je napomenuo da se godinama u Gradišci daje pomen stradalim Srbima iz zapadne Slavonije i da to ne smije prestati.
"Srbi iz zapadne Slavonije protjerani su u zločinačkoj akciji Hrvatske", rekao je Dodik i istakao da o karakteru te akcije govori i činjenica da je među ubijenim bila i dvogodišnja djevojčica ubijena u bakinom naručju.
On je podsjetio da su Srbi, koji su branili Evropu od Osmanlija, na tragičan način u prošlom vijeku stradali u Hrvatskoj.
"Naša stratišta su Јasenovac, Јadovno, Pag, Šušnjari... Srbi su u prošlom vijeku bili veliki stradalnici koji ne smiju zaboraviti svoje žrtve. Zato neka žive Republika Srpska i Srbija!", istakao je Dodik.
Predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsto Žarković rekao je da je od 1991. do 1995. godine stradao 1.241 Srbin iz zapadne Slavonije.
"Imena poginulih biće uklesana na spomen-ploču", naveo je Žarković i podsjetio da niko nije bio u zatvoru zbog zločina nad Srbima u zapadnoj Slavoniji.
On je zamolio institucije Srpske da riješe status nekadašnjih pripadnika Vojske Republike Srpske Krajine.
Predsjednik Skupštine opštine Gradiška Milenko Pavlović rekao je da je egzodus Srba iz zapadne Slavonije jedan od najvećih u istoriji Evrope.
On je naglasio da je potrebno govoriti o istini i da ne smiju biti zavboravljene srpske žrtve.
Vijence su kod spomen-ploče srpskim žrtvama zapadne Slavonije položili Dodik, srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović, ministar prosvjete i kulture Dane Malešević, ministar industrije, energetike i rudarstva Petar Đokić, vicekonzul Srbije u Banjaluci Perica Nikolić, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, porodice srpskih žrtava, predstavnici Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije, Boračke organizacije Republike Srpske, nevladinih organizacija proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata i opštine Gradiška.
Potom su vijence u Savu spustili Dodik, Ivanić, ministri, narodni poslanici, predsjednik Udruženja Srba protjeranih iz zapadne Slavonije Krsto Žarković, direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac.
Srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je u Gradiški da je zapadna Slavonija uvijek bila srpska i da treba to da ostane i u budućnosti, a da ratni zločini nad Srbima neće biti zaboravljeni nego je potrebna upornost i insistiranje da počinioci budu kažnjeni.
"Zapadna Slavonija je uvijek bila srpska, od toga ne treba bježati i tome se uvijek treba vraćati. Treba se čvrsto okrenuti oko Pravoslavne crkve koja je jedina sada tamo čvrst oslonac Srbima", izjavio je Ivanić novinarima na obilježavanju 23 godine od egzodusa Srba iz zapadne Slavonije.
On je rekao da srpski narod ne treba da se odrekne svojih prostora i korijena.
"Istorija bude i prođe, a okolnosti se mijenjaju", rekao je Ivanić.
On je naglasio da je jasno da ni Hrvatska niti institucije BiH, pa ni međunarodne nisu posvetili dovoljnu pažnju stradanjima Srba, što je vidljivo i iz broja godina zatvora koje su dosuđene za zločine nad srpskim narodom.
Ivanić je rakao da je to tragedija i veliki šamar svim tim institucijama, a istovremeno i dodatni razlog da treba i dalje insistirati da se kazne počinioci zločina nad Srbima.
"Ratni zločin ne zastarijeva i nema šanse da se bilo šta trajno zaboravi. Stvoriće se uslovi, treba samo biti uporan i naći će se način da oni koji su učinili zločin odgovaraju", istakao je Ivanić.
Protiv Srba iz zapadne Slavonije, kojih je bilo oko 15.000, te 1995. godine krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, a ova oblast bila je pod zaštitom UN.
Prema podacima "Veritasa", među 283 ubijenih i poginulih bilo je 114 civila, dok je zarobljeno 1.450 vojnika koji su mučeni.
Snage UN, na vrijeme upozorene od hrvatskih generala, povukle su se prepuštajući svoje štićenike na milost i nemilost agresoru.
Narod zapadne Slavonije krenuo je u egzodus prema Republici Srpskoj, a na putu prema "mostu spasa" do rijeke Save sustizale su ih avionske bombe, maljutke iz helikoptera, topovske granate i snajperski meci.
Za ubijanje i protjerivanje Srba u akciji "Bljesak" hrvatskih oružanih snaga u zapadnoj Slavoniji još niko nije odgovarao.