Da li obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada?

I ove godine dva su glavna pitanja-Da li obrazovni sistem prati potrebe tržišta rada i kako povećati broj učenika u deficitarnim zanimanjima?

Najviše interesovanja budući srednjoškolaci i ove godine pokazuju za gimnazije i medicinske škole, ali sve više ih se opredjeljuje i za zanimanja iz oblasti elektrotehničke struke, informacionih tehnologija i CNC tehnologije.

Elektrotehnička škola iz Banjaluke i ove godine organizovala je Dan otvorenih vrata i sve zainteresovane upoznala o obrazovnim profilima i mogućnostima koje im ova škola pruža.

"Mislimo da im znanja iz sve četiri oblasti koje ovdje predajemo, a to su elektronika, telekomunikacije, informatika i energetika, obezbjeđuju dobro plaćene poslove u Republici Srpskoj i BiH, a isto tako znamo da ih dosta odlazi vani i da tamo imaju lijepe poslove i plate", ističe Dušan Tubić, profesor stručnih predmeta u Elektrotehničkoj školi "Nikola Tesla" u Banjaluci.

Učenici uglavnom zadovoljni viđenim, ali utisak je da je većina pristunih i prije prezentacije odabrala ovu školu.

Iz Unije udruženja poslodavaca Srpske poručuju da nisu potpuno zadovoljni kadrom koji izlazi iz srednjih škola.

Smatraju da je neophodno bolje uvezati privredu sa obrazovnim sistemom.

"To nije i neće biti lako zato što privreda nema dovoljno kapaciteta ni u materijalnom, ni u kadrovskom smislu. Biće to vrlo težak i dugotrajan posao, ali ako to ne budemo radili i dalje ćemo imati niske plate", smatra Saša Trivić iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Primjer kako bi to trebalo da izgleda u praksi, stiže iz banjalučke Škole učenika u privredi. Od jeseni će biti otvoreno jedno odjeljenje za smjer - tehničar modelar obuće.

Privrednici u Srpskoj godinama vape za školovanim zanatlijama. Stipendijama, obezbijeđenom praksom i zaposlenjem nastoje da privuku što više osnovaca da upisuju zanate. Među firmama koje su spremne da izađu u susret đacima kako bi sutra u svojim pogonima imali dobro obučen kadar, je i banjalučka "Bema".

"Grad će dati stipendiju od 160 KM mjesečno, Bema će kupiti knjige, dati obuću, mjesečne karte, topli obrok, praksu. To je nekih 400 do 500 KM mjesečno, pa ako neko misli da to nije dovoljno...Nudimo siguran posao, najbolje da pošaljemo na fakultet, u Milano na seminare", kaže Marinko Umićević, tehnički direktor "Beme".

"Јa bih preporučuo da učenici prije nego što se odluče, još uvijek imaju vremena za neko od zanimanja, da dobro razmisle da će upisati nešto zato što vole ili će malo razmisliti pa će upisati ono što daje mogućnost da se lakše zaposle", poručuje Dane Malešević, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske.

U narednoj školskoj godini planirano je da bude upisano 11.083 učenika.