Nijemci ne žele Albance
Centar je od 2014. do 2016. godine u jednom istraživanju poslao više od 6.000 aplikacija za radna mjesta u osam zvanja, među kojima i za kuvara, mehaničara ili trgovca u veleprodaji.
U aplikacijama su radnici Centra svojim kandidatima "davali" različito porijeklo iz neke od 34 zemlje, različitu vjeru, te boju kože.
Zabranu diskriminacije u zapošljavanju je praktično nemoguće provjeriti, što je potvrđeno i ovim testom.
Tako, među strancima postoje velike razlike u šansama da dobiju pozitivan odgovor - za Evropljane gotovo da nema nikakve razlike u odnosu na Nijemce.
Ali, veoma loše kod podnošenja zahtjeva za posao prolaze kandidati iz Afrike ili islamskih zemalja - oni dobijaju sedam odsto manje pozitivnih odgovora nego oni koji se predstavljaju kao hrišćani i bijelci.
Albanci nisu na dobrom glasu među njemačkim poslodavcima - samo 41 odsto aplikacija ovih fiktivnih Albanaca u istraživanju berlinskog centra dobilo je pozitivan odgovor.
Loše su prošli i "kandidati" iz Pakistana, Dominikanske Republike, Etiopije i Maroka.
Zanimljivo je da nema loših predrasuda kod aplikacija lica sa Dalekog istoka, a istraživače je iznenadila činjenica da ni Nijemci nisu prvi izbor šefova, navodi Dojče vele.
Prije Nijemaca su "kandidati" iz Švajcarske, Poljske, Јapana...