NSRS - Razmotren Prijedlog strategije razvoja energetike do 2035.

Predsjednik Narodne skupštine Srpske Nedeljko Čubrilović zaključio je današnju sjednicu, koja će biti nastavljena sutra razmatranjem Prijedloga zakona o zaštiti žrtava ratne torture.

Biće razmatrani i prijedlozi zakona o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija Republike Srpske, o oduzimanju imovine koja je proistekla izvršenjem krivičnog djela i o kulturi.

Milan Baštinac iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, obrazlažući Prijedlog strategije razvoja energetike Republike Srpske do 2035. rekao je da će strategija imati pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju Srpske.

On je dodao da konkurentna energetika u velikoj mjeri čuva standard građana, pozitivno utiče na konkurentnost drugih privrednih grana i kao takva je izuzetno važan cilj.

Strategijom razvoja energetike Republike Srpske do 2035. godine definisano je pet ključnih ciljeva - efikasno korišćenje /eksploatacija/ resursa, sigurna i pristupačna energija, efikasno korišćenje energije, energetska tranzicija i odgovornost prema životnoj sredini i razvoj i usklađivanje regulatorno-institucionalnog okvira.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti u Republici Srpskoj, kojim se precizira pojam javni dug i definiše pojam neizmirene obaveze.

Prijedlogom ovog zakona utvrđuje se sadržaj izjave o fiskalnoj odgovornosti, tako da odgovorno lice budžetskog korisnika potvrđuje da u tekućoj godini neće stvarati obaveze veće od iznosa sredstava koja su mu data na raspolaganje budžetom, rebalansom budžeta ili odlukom o privremenom finansiranju, nakon uključivanja i prenesenih obaveza iz prethodnog perioda, a čije izmirenje je planirano u skladu sa planom izmirenja obaveza u toj godini.

U Parlamentu Srpske razmotren je po hitnom postupku Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o premjeru i katastru, kojim se sprovodi odluka Ustavnog suda Srpske da pojedine odredbe postojećeg zakona nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.

Predmetnim zakonom se uspostavlja digitalna arhiva kao podsistem geoinformacionog sistema Uprave, te uređuje kontrola rada geodetskih organizacija i propisuje nadležnost organizacione jedinice Uprave u vršenju kontrole.

Prijedlogom ovog zakona brisane su odredbe Zakona kojim je bilo omogućeno osnivanje katastra nepokretnosti za dio katastarske opštine.

Direktor Republičke uprave za imovinsko-pravne poslove Bosiljka Predragović je obrazlažući ovo zakonsko rješenje rekla da se sporna odredba, koja je stavljena van snage, odnosila na postupak osnivanja katastra nepokretnosti i identifikovanje parcela koje su uzurpirane.

Ranije je Narodna skupština Republike Srpske razmotrila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o bibliotečko-informacionoj djelatnosti, kojim se ovaj zakon usklađuje sa Zakonom o poreskom postupku Srpske.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević rekao je da je neophodno da se u što kraćem roku ova oblast jasnije uredi, u smislu propisivanja iznosa naknade za sticanje viših stručnih zvanja, kao i visine naknade za članove komisije. On je podsjetio da je važećim zakonom utvrđena obaveza stručnog usavršavanja radnika zaposlenih u bibliotečko-informacionoj djelatnosti, te da je povećan broj podnesenih zahtjeva.

Poslanici NSRS raspravljali su i o Prijedlogu zakona o upotrebi znakovnog jezika.

Zakonom se uređuje pravo ovih lica i na obim i način ostvarivanja prava na prevodioca znakovnog jezika, radi njihovog ravnopravnog uključivanja u životnu i radnu okolinu, te u sve oblike društvenog života u Republici Srpskoj.

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Dane Malešević je, obrazlažući prijedlog zakona, rekao da se ovim zakonom osobama oštećenog sluha omogućava ostvarivanje njihovih ustavom zagarantovanih prava.

"U Srpskoj nije bilo zakona kojim se propisuje pravo gluvih lica na sporazumijevanje putem znakovnog jezika i pravo na korištenje usluga prevodioca znakovnog jezika, da bi se ta lica osjećala ravnopravnim i korisnim članovima društva", naveo je Malešević.

On je dodao da odgovarajuća komunikacija za osobe oštećenog sluha proizvodi njihovu integraciju u različite društvene tokove.

"Prijedlog da se ovaj zakon donese po hitnom postupku proističe iz potrebe da se omogući gluvim licima integracija u različite društvene tokove, imajući u vidu da svako lice ima pravo da izrazi svoje ideje, misli i osjećanja, koristeći jezik koji najbolje zadovoljava njegove komunikacione potrebe", istakao je Malešević.

Potpredsjednikca Narodne skupštine Sonja Karadžić Јovičević je tokom skupštinske rasprave o prijedlogu ovog zakona zahvalila Radio-televiziji Republike Srpske što se na TV ekranima nalazi prozorčić putem koga osobe oštećenog sluha mogu da prate dio sjednice Narodne skupštine uz pomoć tumača znakovnog jezika.

Ona je rekla da će se usvajanjem ovog zakona pomoći da ta lica ne budu diskriminisana, iako to često jesu.

"Krajnje je vrijeme da, kao ljudi, u praksi pokažemo da je i naš svijet, svijet u kome su gluva lica dobro došla i nisu diskriminisana. Ovaj zakon je veliki korak naprijed i vjerujem da ćemo sutra svi glasati - za", rekla je Јovičevićeva.

Poslanici Parlamenta Srpske raspravljali su o Prijedlogu zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata.

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić u završnoj riječi rekla je da će šest mjeseci nakon stupanja na snagu novog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata građani moći da podnesu zahtjev za legalizaciju bespravnih objekata. Golićeva je istakla da vlasnici objekata koji ne podnesu zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu novog zakona plaćaju i naknadu za legalizaciju, koja iznosi 20 odsto od iznosa obračunatog za rentu i naknadu.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Senad Bratić rekao je da je Prijedlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata kvalitetan i da ga treba podržati.

"Ovim prijedlogom zakona bespravni graditelji će imati priliku da po povoljnim uslovima legalizuju objekte", naveo je Bratić, tokom skupštinske rasprave o ovom prijedlogu zakona.

Šef Kluba poslanika DNS-a Spomenka Stevanović istakla je da će ovaj klub podržati Prijedlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata jer je kvalitetan.

Ona smatra da građevinska inspekcija ubuduće treba preventivno djelovati kada je riječ o sprečavanju nelegalne gradnje.

Šef Kluba poslanika koalicije "Domovina" Admir Čavka rekao je da je ovaj prijedlog zakona vrlo povoljan, jer omogućava svima da legalizuju nelegalno izgrađene objekte.

Čavka je dodao da će dobro i to što će na osnovu ovog zakonskog rješenja olakšicama biti obuhvaćeni i povratnici.

Ministarka za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da je cilj Prijedloga zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata to da nelegalni objekti budu što prije ozakonjeni, kao i da bude spriječeno dalje nanošenje štete javnim prihodima.

Obrazlažući Prijedlog ovog zakona u NSRS po hitnom postupku, Golićeva je navela da je namjera stvaranje uslova da za te građevine budu plaćane komunalne naknade, porez na imovinu.

Prema njenim riječima, prioriteti ovog zakonskog rješenja su rješavanje statusa bespravnih objekata izgrađenih za stambeno zbrinjavanje socijalnih kategorija, porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, izbjeglih, raseljenih, povratnika i žena žrtava rata.

Golićeva je napomenula da će lokalne zajednice ovim kategorijama građana obezbijediti subvencije donošenjem posebnih odluka nakon stupanja na snagu ovog zakona.

Za razliku od prethodnih propisa, kada su graditelji imali krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, novim propisima taj rok nije definisan, navodi se u obrazloženju ovog Prijedloga zakona.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje auto-puta Koridor "Pet ce" kroz Republiku Srpsku i izgradnje dionice auto-puta "9. januar" Banjaluka-Doboj, po hitnom postupku.

Direktorka Geodetske uprave Bosiljka Predragović istakla je, obrazlažući ovo zakonsko rješenje, da bi se njime riješila saobraćajna povezanost Srpske sa zemljama u okruženju. Prema njenim riječima, cilj je i da se stvore i preduslovi za bolji život građana i bolji ekonomski i privredni napredak Srpske.

Poslanici Parlamenta Srpske raspravljali su o Prijedlogu zakona o zateznoj kamati po hitnom postupku.

Prijedlogom zakona o zateznoj kamati znatno se smanjuje stopa zatezne kamate sa 0,05 odsto dnevno na 0,03 odsto dnevno, a predlaže se i da se ne vrši korekcija glavnice stopom rasta potrošačkih cijena, rekao je ministar finansija RepublikeSrpske Zoran Tegeltija obrazlažući u Narodnoj skupštini prijedlog ovog akta.

Tegeltija je rekao da je cilj brže i lakše izmirenje glavnog duga, prije svega za one privredne subjekte koji imaju problem s likvidnošću, a kojima je na ovaj način olakšano plaćanje dospjelih obaveza.

On je podsjetio da je Zakon o visini stope zatezne kamate donesen 2001. godine.

U obrazloženju prijedloga ovog akta navodi se da će povjerilac brže doći do likvidnih sredstava, što će u kombinaciji sa drugim mjerama fiskalne politike kao što su nove odredbe Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza u poslovnim transakcijama, pozitivno uticati na buduće ekonomske i poslovne tokove u Republici Srpskoj.

Prijedlogom zakona o zateznoj kamati po hitnom postupku uređuje se visina stope i način obračuna zatezne kamate u Republici Srpskoj u slučaju kada dužnik zakasni sa ispunjenjem novčane obaveze u domaćoj ili stranoj valuti.

Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve slučajeve u kojima zatezna kamata nije propisana posebnim zakonom.

Iz SDS-a predlažu da stopa zatezne kamate bude niža, 0,022 odsto uvećana za stopu Euribora i da se taj iznos množi sa brojem dana zakašnjenj

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija je u ime Vlade Srpske povukao iz skupštinske procedure Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju radi daljih konsultacija u Vladi o ovom zakonskom rješenju.

Tokom skupštinske rasprave o prijedlogu ovog zakona, Tegeltija je rekao da povlači ovaj prijedlog iz skupštinske procedure radi daljih konsultacija u Vladi, te da će ovaj zakon u redovnoj proceduri i formi nacrta biti razmatran na nekoj od narednih sjednica parlamenta Srpske.

Poslanici su juče, po hitnom postupku, razmotrili Prijedlog zakona o amnestiji.

Ovaj zakon predviđa amnestiju za lica koja se na dan njegovog stupanja na snagu već nalaze na izdržavanju kazne zatvora, kao i osuđenim licima koja još nisu upućena na izdržavanje kazne.