latinica  ћирилица
13/11/2018 |  15:44 | Autor: TANЈUG

Puna sala u Čikagu pjevala "Tamo daleko" (VIDEO)

Premijera predstave "Srpska ramonda", autora Milana Andrijanića, koja je izvedena u Čikagu povodom obilježavanja 100. godišnjice od završetka Prvog svjetskog rata, dirnula je sve Srbe koji su imali priliku da je pogledaju.
Scena iz predstave „Srpska ramonda“ (Foto: rs-lat.sputniknews.com) -
Scena iz predstave „Srpska ramonda“ (Foto: rs-lat.sputniknews.com)

"Priča o junaštvu naših vojnika ima nevjerovatnu jačinu. Ostavljena je velika poruka, a ono što su naši uradili za nas, ne sme nikada da se zaboravi. Nadamo se da će ova predstava imati priliku da osvoji srca Srba ponovnim izvođenjem, jer predstava nikoga neće ostaviti ravnodušnim", navedeno je na sajtu te televizije.

"Srpska ramonda je cvijet koji raste na Kajmakčalanu i koji ima sposobnost čudesnog oživljavanja i neodoljivo asocira na srpski narod - narod koji je bio na ivici da nestane sa istorijske pozornice, ali koji se izdigao iznad svih nedaća i snagom svoje volje i snagom gena pobjednika vratio se na svoja ognjišta da nastavi tamo gdje je brutalno prekinut na putu ljubavi i stvaranja", navodi Srpska televizija u Čikagu.

Predstavu su, na dan obilježavanja vijeka od okončanja Velikog rata, izveli glumci srpskog amaterskog pozorišta iz Čikaga, po scenariju Milana Andrijanića.

"Postojala je želja da mi ovdje u Čikagu nekako obilježimo taj značajan jubilej srpske istorije. Moja orijentacija je bila da ne radimo to na neki suvoparan, već na poznat istorijski način, da probamo da okrenemo priču na jednu drugu stranu, pa sam ubacio ljubavnu priču koja prožima predstavu", rekao je Andrijanić.

Veliki rat, rekao je on Srpskoj televiziji u SAD, jeste donio velike strahote, stradanja i žrtve, ali život je tekao i dalje, počivajući na ljubavi.

"Ako se ta tragedija završi sa nagovještajem ljubavi, biće nam bolje, i bilo je. Srbija je između dva rata bila u procvatu, bez obzira na žrtve koje je podnijela", istakao je Andrijanić.

Kaže i da mu je, dok je od jednog i drugog djeda slušao priče o Krfu i Albaniji, uvijek bilo fascinantno pitanje odakle je srpski seljak crpio snagu da traje i dalje.

"Čovjek mora iz petnih žila da se potrudi da ide dalje - bila to ljubav, inat, praštanje...", zaključio je Andrijanić.