latinica  ћирилица
15/11/2018 |  11:08 ⇒ 13:40 | Autor: SRNA

CIK bez odluke o popunjavanju Doma naroda FBiH

Centralna izborna komisija BiH nije danas donijela odluku o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
CIK BiH - Foto: RTRS
CIK BiHFoto: RTRS

Dogovoreno je da stručne službe CIK-a za narednu sjednicu, koja bi trebalo da bude održana iduće sedmice, pripreme konkretne prijedloge rješenja za ovaj problem.

U diskusiji su iznesena različita mišljenja o tome da li pri donošenju propisa za popunjavanje Doma naroda federalnog Parlamenta treba biti primijenjen popis stanovništva BiH iz 1991. ili 2013. godine, te kako po kantonima raspodijeliti mjesta koja pripadaju konstutitivnim narodima i ostalima.

Kako bi članovi CIK-a imali sve informacije potrebne za donošenje odluke, dogovoreno je da od Zavoda za statistiku Federacije BiH bude zatraženo da na bazi popisa stanovništva iz 1991. godine dostavi podatke po sadašnjim kantonima koji tada nisu postojali.

Raspravljajući kako popuniti Dom naroda Parlamenta FBiH članovi CIK-a uglavnom su ponovili ranije stavove.

Za primjenu popisa stanovništva iz 1991. godine bili su Suad Arnautović i Ahmet Šantić, a za primjenu popisa iz 2013. godine Irena Hadžiabdić, Vlado Rogić, Stjepan Mikić i Novak Božičković, dok je predsjednik CIK-a Branko Petrić zatražio da budu pripremljeni prijedlozi na osnovu oba popisa.

Petrić je najavio da će njegov stav prilikom izjašnjavanja o krajnjoj odluci zavisiti od toga da li će biti ispunjen njegov zahtjev, koji će, rekao je, saopštiti na kraju.

Ističući da je CIK stavljen u funkciju zakonodavca, iako to nije, Hadžiabdićeva je konstatovala da je neophodno ovaj posao privesti kraju i završiti izbore.

Sa njom je saglasan i Mikić, koji je rekao da je situacija takva da ovaj posao sada niko drugi neće uraditi ako ne uradi CIK.

On je zatražio da, uz podatke o nacionalnoj zastupljenosti po kantonima, budu pripremljeni i rezultati za Brčko distrikt, i najavio da će ovaj zahtjev naknadno obrazložiti.

Šantić je insistirao na odluci Ustavnog suda BiH, prema kojoj broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i reda ostalih koji se biraju u Dom naroda iz zakonodavnog tijela svakog kantona treba da bude proporcionalan popisu stanovništva po posljednjem popisu.

- Ovo sve obavezuje - rekao je Šantić.

On je konstatovao da je Ustavni sud ostavio mogućnost različitih tumačenja kada je rekao da u svakom kantonu mora biti po jedan izabrani predstavnik svakog naroda.

- Desiće se da u nekom kantonu nema izabranog predstavnika nekog naroda - upozorio je Šantić.

Uz problem popunjavanja mjesta koja pripadaju konstitutivnim narodima, predsjednik CIK-a problematizovao je popunjavanje mjesta iz reda ostalih, dok je Hadžiabdićeva konstatovala da se cijeli problem sveo na borbu oko popisa stanovništva, dok je puno važnije da budu popunjena sva mjesta.

Hadžiabdićeva se založila da mjesta namijenjena Srbima budu popunjavana po dubini liste, s obzirom na to da u prethodnim mandatima nisu bila u potpunosti popunjena.

Rogić smatra da ovo više nije pritisak na CIK, nego progon, i ističe da je sav problem nastao zato što neko nadležan nije htio da uradi svoj posao.

On je naglasio da prilikom donošenja odluke CIK treba da vodi računa o ustavnosti jer je do svega ovoga došlo jer je Ustavni sud stavio van snage odredbe Izbornog zakona.

Božičković je upozorio da CIK na ovaj način može beskonačno raspravljati i da bi bilo potrebno na narednoj sjednici donijeti odluku, koja će, kakva god bila, biti podložna provjeri kod nadležnog suda.

Arnautović je danas članovima CIK-a i medijima podijelio svoje viđenje rješavanja pitanja popune mjesta u Domu naroda Parlamenta FBiH, zasnovano na popisu stanovništva iz 1991. godine, ali danas nije bilo spremnosti ostalih članova da se o njima izjašnjavaju.

- Zakonski rok da kantoni predlože delegate u Dom naroda je 6. decembar, a mi 15. novembra nemamo pravilo za to - konstatovao je Arnautović.

CIK je zaključio da će dati zasebno mišljenje za svaki pojedinačni slučaj u kojem su članovi izvršne vlasti izabrani u organe zakonodavne vlasti, a sve da bi se izbjeglo donošenje podzakonskog akta u vezi sa ovim problemom.