Novi krivični zakon: Prijeti li zatvor poslodavcima zbog rada na crno!

Teško je utvrditi koliki je broj neprijavljenih radnika. Јoš teže je, čini se, ustanoviti koliko je zbog toga oštećen budžet. Priče radnika u sivoj zoni su slične. Problem prepoznaju tek kad se razbole ili kad dođe vrijeme za penziju. A tad već bude kasno.

"Radim na crno otkako se rat završio. Radio sam u firmi, ali nikada nisam bio prijavljen. I to ako sam bio prijavljen, bilo bi to samo fiktivno, dok sam u stvarnosti radio na crno.Nisam mogao ovjeriti ni zdravstvenu knjižicu. Da sam bio prijavljen, za par godina bih mogao u ići penziju", priča je jednog radnika.

Borba protiv rada na crno traje godinama. Akcenat na ovaj problem odlučila je da stavi i nova Vlada Srpske. Izmjene pojedinih zakona biće prvi koraci. Žele da rad na crno bude krivično djelo i da za to bude propisana i zatvorska kazna. Sa tim su saglasni i u Uniji poslodavaca jer im neodgovorne kolege čine nelojalnu konkurenciju.

"Imam informaciju da su pojedini poslodavci u ladici imali pripremljeno 2.000 maraka, koliko iznosi kazna za neprijavljenog radnika. Kada bi došla inspekcija, platili bi kaznu, nakon čega bi i dalje držali neprijavljenog radnika jer im inspekcija ne bi dolazila u narednih šest mjeseci do godinu dana", rekao je premijer Radovan Višković. 

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske kaže da i sad imamo dobre zakone samo što se ne provode. Kontrolni organi, dodaje, samo trebaju da rade svoj posao, a Unija nema ništa protiv bilo kojeg zakona kojim će smanjiti "sivu zonu", odnosno rad na crno.

Premijer Višković kaže da je dao zadatak Ministarstvu pravde da prouči sadašnji Krivični zakon i utvrdi njegove manjkavosti, ali i sazna zašto se u praksi ne provode neke propisane odredbe. Najavljuju se i izmjene zakona o inspektoratu.

Željko Tepavčević predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske naglašava da su oni tražili uvođenje jedinstvenog informacionog sistema u Inspektorat.

"Tražimo i veću zaštitu inspektora na terenu, ali i veće unutrašnje kontrole rada samih inspektora", dodaje Tepavčević.

Premijer Višković kaže da bi trebalo dati ovašćenja određenom broju inspektora za koje će znati vrlo mali broj ljudi i koji bi kontrolisali, kako kaže, i svoje kolege.

Premijer tvrdi da je od 100 inspekcijskih kontrola sada 80 fiktivno, a samo 20 suštinsko. U Vladi kažu da to treba mijenjati i smatraju da će uspjeh biti ako 30 odsto poslodavaca shvati da im se ne isplati držati neprijavljene radnike.